Od rijeka do jezera, preko močvara i laguna, vlažna staništa su kritična za opstanak ljudi i prirode. Ipak, prema Izveštaju o životu na planeti svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, dozvolili smo da od 1970. godine izgubimo trećinu svjetskih vlažnih staništa, koja nestaju tri puta brže nego šume.
Uz slogan “Cijeni, čuvaj, obnovi – voli”, ovogodišnji Svjetski dan vlažnih staništa upozorava na važnost vlažnih staništa i poziva lidere na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta. Eksploatacija, devastacija i ustaljen način upravljanja rijekama, ulaganje u štetne projekte i kontinuirana primjena već utvrđeno štetnih praksi moraju da postanu prošlost, kako bi se otvorila vrata za primjenu rješenja zasnovanih na prirodi.
“Moramo da očuvamo i obnovimo ključna slatkovodna staništa širom regije. Park prirode Hutovo blato prepoznat je kao jedno od najvećih zimovališta ptica na području Europe te je iznimno bogato raznolikim životinjskim i biljnim vrstama, od kojih su pojedine i endemske. Zbog toga je i uvršten na Ramsarov popis važnih močvarnih staništa, a to je prepoznao i UNESCO 2001. godine. Ovo posebno ugroženo područje kao jedinstven prirodni fenomen nestaje pod pritiskom rada hidroelektrana i zahvata na njegovim vodotokovima. Močvarna područja, tresetišta, močvare, bare i ostala vlažna staništa važan su element u smanjenju onečišćenja, povećanju sigurnosti od suša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ipak, istinski ćemo ga zaštititi samo ako napustimo neodržive prakse i povećamo ulaganja u obnovu slatkovodnih sistema, koji su nam ključni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena”, ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.
UN je prošle godine proglasio početak Desetljeća obnove ekosistema. Riječ je o globalnoj inicijativi sprječavanja, zaustavljanja i uklanjanja štete nanesene ekosistemima, ali i poziv svima da budu dio generacije obnove i glasovi za zaštitu staništa koja nam pružaju izvor pitke vode, hrane, ali i podršku u aktivnostima bitnim za rast i razvoj zajednica koje su u suživotu sa njima.
Prvi Svjetski dan vlažnih staništa obilježen je potpisivanjem Ramsarske konvencije 1971. godine, u istoimenom gradu u Iranu. Tada je preko 160 država potpisalo Konvenciju o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica. Sam Dan Ramsara obilježava se od 1997. godine, a Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalaze 3 Ramsarska područja.
