Novi saziv Predsjedništva BiH zvanično je počeo četvorogodišnji mandat. Šta se može očekivati? Ništa pretjerano novo, stav je brojnih poznavalaca političkih prilika. Jedno lice dobro poznato, dva nova, ali politički kurs neće se mijenjati u odnosu na sve što smo već imali priliku gledati u ranijem sazivu. 2 prema 1 u odlukama vrlo vjerovatno ostat će konstanta.
Novi saziv, staro i nova lica u Predsjedništvu BiH, ali i nova već dobro poznata na domaćoj političkoj sceni. Sudeći prema govorima, svi spremni na saradnju, a ciljevi isti kao i godinama unazad – dovesti BiH u Evropsku uniju, raditi za dobro građana naše zemlje. No, nekima je bilo važno naznačiti da će, uz građane BiH, brinuti i za one iz RS-a.
Građani, ipak, skeptični – samo će se svađati, kažu.
Ni analitičari nisu baš optimistični. Povjerenja u slogu članova Predsjedništva BiH i promjene na političkom polju baš i nema.
“Teško je očekivati neku veliku slogu, ali ono u šta sam siguran – da je jedina pozitivna promjena izbor Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH. Što se ovo drugo dvoje tiče, tu se ne može previše očekivati”, kaže analitičar Žarko Papić.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra kako je teško očekivati da se postojeći animoziteti preko noći izbrišu. Dodaje kako su dosadašnje politike bile destruktivne i da smo, zapravo, iz najava aktuelnog predsjednika RS-a vidjeli ko će upravljati članom Predsjedništva BiH iz tog entiteta: “Dominantna je antikomšićevska tendencija koja je prisutna kada se radi o Predsjedništvu BiH. Vidjeli smo da je Milorad Dodik rekao da on nije izabran legitimni predstavnik naroda u čije ime obavlja tu funkciju, a isto tako znamo i da je to stajalište i HDZ-a BiH”.
Milorad Dodik je, tako, konstituirajuću sjednicu i napustio tokom Komšićevog obraćanja, no njegov mandat i pojedini analitičari smatraju opstruirajućim.
“Glavna karakteristika ovog novoizabranog Predsjedništva BiH jeste, nažalost, činjenica da je to četvrto po redu krnje Predsjedništvo koje imamo u historiji Bosne i Hercegovine – zato što dva konstitutivna naroda, Bošnjaci i Srbi, jesu izabrali svoje legitimne predstavnike, treći narod – Hrvati nisu izabrali svog legitimnog predstavnika”, navodi politički analitčar Milan Sitarski.
Ipak, Komšić i Bećirović sličnom su se retorikom obratili javnosti. Utjecaj komšijskih zemalja na procese u BiH treba smanjiti i ići ka Evropskoj uniji. Željka Cvijanović s jedne strane za Evropsku uniju, ali i za gradnju mostova saradnje sa komšijama, uz želju da BiH učestvuje i u Berlinskom procesu i u Otvorenom Balkanu. Za jedne to dvoje je nespojivo, drugima veoma slično.
“Meni se čini da ta dva procesa ne mogu teći paralelno i smatram da će se negdje Bosna i Hercegovina morati opredijeliti, koja je za sada više fokusirana na Berlinski proces. To je bilo na neki način isticanje spremnosti za saradnju za Otvoreni Balkan, koja potječe zato što je i sama inicijativa potekla iz Srbije”, podsjeća Topić.
Papić tvrdi kako ne postoji nikakva vrsta suprotnosti – s tim što je Berlinski proces je šira, bolja varijanta, jer će u njega ući svi.
Vjeru u velike promjene nemaju ni građani, ni analitičari. Očekivanja boljeg ostaju na krhkim nogama i nadi da će do sloge i promjena doći, no svakako je više onih koji očekuju da naredne četiri godine budu iste, uz samo nekoliko novih političkih aktera.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
