Tokom dvodnevnog boravka u Briselu, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija je imao odvojene bilateralne sastanke sa ministrima vanjskih poslova Republike Grčke Evangelosom Venizelosom, Republike Italije Federicom Mogherini, Savezne Republike Njemačke Frankom Walterom Steinmeierom, Republike Finske Errki Tuomiojom, Kraljevine Belgije, Dydierom Reindersom, Kraljevine Nizozemske, Frans Timmermansom, Republike Bugarske Kristianom Vigeninom, Republike Turske Ahmetom Davutogluom, Kanade John Bairdom, generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Ban Ki Moonom i generalnim sekretarom Vijeća Evrope Thorbjørn Jaglandom.
U fokusu ovih razgovora bila je potreba osmišljavanja novog pristupa Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, te njenog bržeg puta ka MAP (Membership Action Plan), odnosno integracije u NATO strukture. Tokom razgovora, Lagumdžija je naglasio da novi pristup EU treba otvoriti takmičenje u BiH u rješavanju, a ne opisivanju i stvaranju problema.
Tokom razgovora sa grčkim ministrom vanjskih poslova Venizelosom, čija zemlja trenutno predsjedava Evropskom unijom, naglašena je nužnost kreiranja novog, svježeg pristupa EU prema BiH. U tom smislu ministri Lagumdžija i Venizelos su izrazili nadu da će zaključci Vijeća za vanjsku politiku EU na aprilskom sastanku poslati pozitivnu poruku kada je u pitanju novi pristup EU prema BiH. Ministar Vanizelos pozvao je dr Lagumdžiju Ministarsku konferenciju EU-Zapadni Balkan, koja će se u maju održati u Solunu, a na kojoj će se raspravljati o EU perspektivama zemalja Zapadnog Balkana, što se posebno odnosi na BiH.
Na konferenciji ce biti riječi o daljim koracima zemalja Zapadnog Balkana i naporima koje moraju uložiti kako bi postale sastavni dio EU. Zbog toga je od izuzetne važnosti odrediti načine daljeg promoviranja evropske perspektive kako BiH tako i regiona, naročito vodeći računa o tome da aktivnosti u pravcu približavanja EU imaju direktan uticaj na živote građana zemalja Zapadnog Balkana.
Lagumdžija je u razgovoru sa ministricom vanjskih poslova Italije Federicom Mogherini, čija zemlja u drugoj polovini 2014. godine preuzima predsjedavanje EU, detaljnije pojasnio inicijativu o potrebi novog pristupa EU prema BiH, kao i potrebi otvaranja poglavlja 23 i 24, usmjerenih na borbu protiv korupcije, što bi omogućilo da se u BiH počnu rješavati stvarni problemi građana, kroz ekonomske i socijalne reforme, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije i uspostavu vladavine prava.
U razgovoru sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Steinmeierom, Lagumdžija je naglasio da je evropski put BiH u svojevrsnom ćorsokaku, nakon što su se posljednje četiri godine blokirali tehnički pregovori o uvođenju evropskih standarda, a insistiralo samo na ispunjavanju političkih uvjeta, provedbi presude „Sejdić i Finci“ i uspostavi efikasnog mehanizma koordinacije, koji su blokirali sve druge procese. Lagumdžija je naglasio da je nužno uspostaviti novi pristup koji će se odvijati u dva paralelna pravca i pored ispunjavanja političkih uvjeta, neophodnih ustavnih reformi ka funkcionalnijoj drzavi omogućiti i provedbu ključnih ekonomskih i socijalnih reformi, vladavine prava, sistemsku borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Potreba stvaranja novog pristupa Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, kao i rješavanje socio-ekonomskih problema građana BiH, bili su tema razgovora Lagumdžije i sa ministrima vanjskih poslova Finske, Belgije, Nizozemske i Bugarske.
Lagumdžija je upoznao generalne sekretare UN i Vijeća Evrope, Ban Ki Moona i Jaglanda sa poslednjim dešavanjima u Bosni i Hercegovini naglašavajući da su građani u BiH opravdano nezadovoljni i da su njihovi zahtjevi usmjereni ka rješavanju stvarnih životih problema. Jedan od načina da se efikasnije radi na ispunjavanju opravdanih zahtjeva građana jeste da se osmisli novi pristup EU prema BiH čija provedba može pomoći u rješavanju stvarnih problema stvarnih ljudi u BiH.
U fokusu razgovora Lagumdžije sa ministrom vanjskih poslova Turske Ahmetom Davutogluom bio je proces približavanja Bosne i Hercegovine NATO-u.
Lagumdžija je drugog dana boravka u Briselu učestvovao na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća posvećenog ISAF (International Security Assistance Forces) mirovnoj misiji u Afganistanu, koji je održan u Briselu. Sastanku su prisustvovali ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO i zemalja čije jedinice učestvuju u misiji u Afganistanu.
U obraćanju učesnicima sastanka Lagudmžija je istaknuo da je Bosna i Hercegovina, kao aktivni sudionik u ISAF misiji podržava napore međunarodne zajednice u procesu stabilizacije i izgradnje mira u Afganistanu.
„Svjesni smo činjenice da je ovaj proces dug i zahtjevan. Bosna i Hercegovina je spremna nastaviti svoj angažman u ISAF-u i nakon 2014. godine, kao i dati svoj puni doprinos misiji „Odlučna podrška“ kao država-partner koja je spremna ponuditi angažman bh. vojnih snaga u skladu sa postojećim kapacitetima i operativnim potrebama misije te sa svojim iskustvom biti dio pomoći međunarodne zajednice u izgradnji države i njenih institucija“, istaknuo je Lagumdžija.
Trafika|Ba
