Nova mjera Centralne banke BiH kojom će od 1. maja banke plaćati dvostruko veću negativnu kamatnu stopu na višak iznad obavezne rezerve u Centralnoj banci BiH košat će banke 10 miliona KM.
Ovo je kazao Boško Mekinjić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH na Jahorina ekonomskom forumu u sklopu panela “Inovacije u finansijskom sektoru” koji je održan 23. aprila na Jahorini.
– Mi smo zauzeli inicijativu kako napraviti tretman viška sredstava iznad obavezne rezerve u Centralnoj banci BiH. To su kratkoročna sredstva. Moramo vidjeti da li se jedan dio tih sredstava može tretirati na drugi način, možda kroz zakonsku regulativu, naravno ne ulazeći uopšte u funkcionisanje Centralne banke. To govorim iz ugla banaka koje u ovom slučaju trpe. Izračun je da će više od 10 miliona KM novi talas koštati banke u smislu podizanja negativne kamatne stope, kazao je Mekinjić, izvještava Indikator.ba.
Prema njegovim riječima, potrebno je naći način da se visokolikvidna sredstva banaka upotrijebe u situaciji kada postoji nedostatak kvalitetnih projekata koji bi mogli biti finansirani.
– Nešto što će sigurno biti potrebno jeste veće partnerstvo između banaka i države: finansiranje infrastrukturnih projekata, energetike, autoputeva, poticanje malih i srednjih preduzeća koja čine zamajac privrede u svakoj ekonomiji, kao i učešće u finansiranju stranih investicija, kazao je Mekinjić.
Upravno vijeće Centralne banke BiH je 27. marta 2019. usvojilo odluku o izmjeni stope naknade na višak iznad obavezne rezerve koja se od 1. maja. 2019. mijenja sa dosadašnjih -20 b.p, na -40 b.p. Time je ova stopa izjednačena s depozitnom stopom Evropske centralne banke. Stopa naknade na obaveznu rezervu je ostala nepromijenjena.
Na ovu odluku CBBiH uticala je činjenica da je višak sredstava komercijalnih banaka u Centralnoj banci BiH dostigao istorijski najviši nivo od tri milijarde KM početkom ove godine uprkos prethodnim mjerema središnje boanskohercegovačke monetarne institucije.
U februaru 2019. godine višak iznad obavezne rezerve dosegao je iznos od 3,03 milijarde KM nakon što je svojevremeno u julu 2017. godine pao na nivo ispod dvije milijarde KM (tačnije 1,97 milijardi KM).
Centralna banka negativnu kamatu na viškove iznad obavezne rezerve prvi put je uvela 1. jula 2016. godine, no pokazalo se da je ova mjera imala ograničeno dejstvo.
