Sve je počelo od ročišta za izjašnjenje o krivnji. Rožajcu je tada pozilo i u zgradu Kantonalnog suda stigla je Hitna pomoć. On se taj dan nije izjasnio o krivici, baš kao ni doktorica Halimić čiji advokat nije bio prisutan. Jedina koja se tog 21. septembra izjasnila i to da nije kriva je doktorica Jovanović. Novo ročište je održano sedam dana kasnije i tada su se i Rožajac i Halimić izjasnili da nisu krivi.
Naredno ročište trebalo je biti održano 2. novembra, ali ono je odgođeno jer se ni jedan advokat optuženih nije pojavio. Pomjereno je za sutra, 16. novembar, ali ni ono neće biti održano. Ovog puta razlog ne leži u najavi da se optuženi ili njihovi advokati neće pojaviti nego da je sudija na bolovanju. Ročište je pomjereno ponovo za sedam dana.
Majka preminule djevojčice, Amila, još nakon prvog ročište kad je Rožajcu pozlilo izrazila je sumnju da je u pitanju simulacija i da bi proces mogao “većinom ovako izgledati” aludirajući na to da se optuženi ili njihovi advokati namjerno ne pojavljuju.
Sve je na procjeni sudskog vijeća
A, šta kažu zakonske procedure i sudska praksa? Da li bilo koja strana može bez posljedica da se ne odaziva pozivima na ročišta?
Prema zakonskim propisima, ni jedno ročište ne može biti održano bez prisustva optuženih ili njihovih advokata. Svako ima pravo da odsustvuje sa ročišta, ali uz obrazloženje. Tada će ročište biti odgođeno a na sudskom vijeću je svaki put da procijeni da li je razlog opravdan ili ne. Dakle, vijeće na čelu s predsjedavajućim je to koje ne bi trebalo dopustiti da izostanci idu u nedogled.
A, šta vijeće može uraditi? U slučaju da naprimjer optuženi nedolaske pravda bolešću, sudsko vijeće ima pravo, ako sumnja u to, izdati naređenje o sudskom vještačenju koje bi utvrdilo da li optuženi može doći ili ne. U slučau da se utvrdi da optuženi nije toliko bolesta ili uopće nije bolestan, vijeće bi imalo mogućnost i naplatiti vještačenje optuženom. I u bilo kojem slučaju drugačijeg opravdanja nedolaska na suđenje vijeće ima pravo procjene da li je to opravdan razlog ili ne. U slučaju da se dokaže da je optuženi u mogućnosti da dođe, vijeće ima mogućnost izdati prinudno dovođenje.
Što se tiče Tužilaštva, ono kroz proces nema mogućnost donošenja takvih odluka, ali ima pravo izraziti sumnju sudskom vijeću na opravdanost nedolaska optuženog, predložiti prinudno dovođenje ili čak zatražiti pritvor. Na kraju, ipak je sve do sudskog vijeća koje donosi odluku.
U sudskoj praksi u Kantonu Sarajeva nije rijetkost da se suđenja u nekim predmetima konstantno odgađaju zbog niza razloga. Najpoznatiji primjer je svakako suđenje Aiji Delimustafiću i ostalima, optuženim za nezakonitu preprodaju nekretnina i druga krivična djela organizovanog kriminala. Optužnica u ovom predmetu je podignuta 2017. godine, ali nikada nije održano ni jedno ročište. Najčešći razlog bio je nedolazak zastupnika optuženih na zakazano ročište.
Vlasnik klinike nije optužen
Džena Gadžun je u novembru 2021. godine operisana u privatnoj klinici “Bejtović” u Sarajevu. Tokom operacije došlo je do komplikacija, i ona je 14. novembra 2021. godine preminula na KCUS-u.
Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je saopćeno da je Suad Rožajac optužen za teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi i krivično djelo nesavjesno liječenje, dok su Nina Jovanović i Jasmina Halimić optužene za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Benjamin Bejtović, vlasnik porivatne klinike u kojoj je obavljena operacija, nije optužen. piše Klix
(Haber.ba)
