Opšta rasprodaja na tržištu direktno se oslikala i na cijene svih kriptovaluta kojima se trguje. Tako je Bitkoin, koji je vredio i preko 60.800 dolara samo danas izgubio 7,3 posto vrijednosti i pao, u vrijeme pisanja teksta, na nivo od 33.251 dolara. U proteklih sedam dana izgubio 22 posto svoje vrijednosti, piše Blic.
Itirijum je za sedmicu dana izgubio 33 posto svoje vrijednosti i sada se cijeni na 2.201 dolar. Oko trećine, i više, vrednosti izgubili su i alternativni novčići kao što su Kardano (30,6 posto), XRP (27,1 posto), Solana (43,6 posto).
Prema posljednjim procjenama oko 200.000 ljudi iz Srbije posjeduje neku od ovih kriptovaluta, te se s obzirom na pad cijena, ako nisu i sami prodali, trenutno nalaze u nezavidnoj situaciji.
Profiti od investiranja u digitalna dobra im se bukvalno tope pred očima. Ovaj pad na tržištu su najviše osjetili oni koji su odlučilil da investiraju u neku od kriptovaluta u trenutku korekcije cijena u odnosu na historijske maksimume (npr. ulaganje u bitkoin kada mu je cijena pala ispod 50.000 dolara, sa predumišljajem da neće padati dalje).
Kriptovalute se generalno kreću u tandemu sa akcijama, najviše onih vezanih za tehnološke kompanije i one padaju od početka ove godine. Glavni razlog, prema mišljenju analitičara, je taj da investitori biraju da prodaju rizične hartije i dobra u sklopu pripreme za strožiju monetarnu politiku, tj. za podizanje kamatnih stopa kako od strane američkog FED-a, tako i ECB.
“Potrebno je istaći i da je još jedna centralna banka u svijetu, ruska, predložila da se ne koriste kriptovalute, što je pored nervoze usljed podizanja kamatnih stopa dodatno podstaklo rasprodaju kripta na tržištu, kaže analitičar tržišta digitalnih dobara, Igor Mirković.
Veliki broj analitičara tržišta kriptovaluta navodi da će sljedeća stabilizacija cijena na kriptotržištu, služeći se bitkoinom kao reperom, 30.000 dolara za jedan bitkoin, piše CNBC, ali isto tako i navode da se cijene neće oporavljati na duži rok, nešto što je među poznavaocima prilika na tržištu nazvano “kripto-zima”.
“Pad od 78 posto u odnosu na historijski maksimum od skoro 69.000 dolara implicira da donja granica može biti i 15.000 dolara”, kaže analitičar kompanije 22V Richreache, John Rogue i dodao da niko u to ne vjeruje ni investitori ni analitičari, ali da treba imati i to na umu.
“Bitkoin i kripto generalno su burno reagovali, s obzirom na njihovu prirodu. Najizvjesnije je da će se sada testirati opseg cijena od 30.000 do 32.000 dolara, uzimajući u obzir trenutni momentum na tržištu, rekao je analitičar Vijaj Ajar, i dodao da ako bi se cijene zadržale na tom nivou, da bi se mogao očekivati rast cijena u budućnosti.
Ali moglo bi biti gore. Tržište kriptovaluta bi zapravo moglo da ide u pravcu “ledenog doba”, gdje cijene ostaju niske godinama, a investitori postepeno gube interesovanje, kazao je nedavno Paul Jackson, rukovodilac istraživanja raspodjele sredstava kompanije Invesco.
James Malcom, šef strategije deviznog kursa u UBS-u, izjavio je da misli da bi problemi sa kripto tehnologijom mogli biti jedan od nekoliko faktora, uz strožu regulativu, koji bi mogli da uvuku svijet kriptovaluta u takav jedan period. Malcolm je podsjetio na zaključke da je tehnologija nezgrapna i daleko od decentralizovane. U međuvremenu, korisnike itirijum kripto mreže razbjesnelo je zagušenje i visoke naknade za transakcije, što je teško riješiti.
“Čini se da se mnogi ljudi pitaju da li je tehnologija toliko efikasna ili ne. Postavlja se pitanje – ako je to bila tako očigledno tehnologija sljedeće generacije, zašto onda nema mnogo velikih tehnoloških kompanija u tome? Zašto Google nije investirao?, kazao je Malcolm.
(Haber.ba)
