Nataša Crnković, predsjednica Centra za zaštitu životne sredine iz Banja Luke najavila je da će tražiti odgovornost osoba koje su zaustavile građansku inicijativu za Sutjesku da dođe na glasanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske.
Inicijativa koju je potpisalo 6.000 građana usmjerena je protiv izgradnje mini hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska.
U Nacionalnom parku Sutjeska dodjeljene su koncesije za pet malih hidroelektrana i to dvije na rijeci Sutjeska i tri na rijeci Hrčavka. Ovom inicijativom Narodnoj skupštini predloženo je usvajanje zаključkа dа izgrаdnjа mаlih hidroelektrаnа u Nаcionаlnom pаrku Sutjeskа nije od jаvnog i opšteg interesа zа bh. entitet RS.
Ipak, ova tačka skinuta je u minuli ponedeljak sa dnevnog reda četvrte sjednice Narodne skupštine RS-a nakon što nije dobila podršku Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu da ide u skupštinsku proceduru.
– Zastupnici se pozivaju na zastaru –
Centar za zaštitu životne sredine saopštio je da su u tom Odboru pri glasanju o inicijativi za Sutjesku suzdržani bili: Milorad Jagodić (SNSD), Čedo Vuković (SNSD), Milan Dakić (DNS), Vojin Mitrović (samostalni poslanik) i Nenad Vukoje (spoljni član Odbora), dok je troje poslanika glasalo za upućivanje inicijative na glasanje u Skupštinu.
“Inicijativu ćemo ponovo pokušati staviti na dnevni red Narodne skupštine, obzirom da smatramo da se o njoj mora tamo raspravljati i da 6.000 građana mora čuti šta o ovoj inicijativi misle svi poslanici, a ne samo njih pet”, izjavila je Nataša Crnković.
Prema njenim riječima Okružni sud u Banjoj Luci je donio dvije presude čime su oborene obje studije uticaja na životnu sredinu hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska, na rijekama Sutjeska i Hrčavka, tako da za sada nema prijetnji da će doći do izgradnje hidroelektrana.
“Svakako, nastavićemo aktivnosti da bismo poništili sve mogućnosti da to izgradnje tih hidroelektrana dođe. U narednom periodu ćemo se konsultovati sa stručnjacima, drugim organizacijama civilnog društva s kojima sarađujemo i lokalnim stanovništvom, te zajedno napraviti plan nastavka naše bitke. U junu ćemo organizovati stručno istraživanje kanjona Sutjeske i Hrčavke sa 20 naučnika iz BiH i regije, nakon čega ćemo imati jače argumente za nastavak naše borbe”, rekla je za Anadolu Agency Nataša Crnković.
Milorad Jagodić, poslanik u Narodnoj skupštini RS i član Odbora kaže da su članovi Odbora bili suzdržani jer građanska inicijativa kasni, s obzirom da je pokrenuta deset godina nakon dodjeljivanja koncesija za igradnju mini hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. On smatra da su u pravu i građanska inicijativa i Vlada RS-a.
“Zbog toga nisam mogao da se opredjelim, nešto što se desilo prije deset godina sada bi mi trebalo da budemo arbitri i da kažemo to je doboro ili nije dobro. Čini mi se da inicijativa zakasnila”, rekao je Jagodić.
Na pitanje članovi Odbora nisu odluku prepustili svim poslanicima u Skupštini Jagodić je rekao da je siguran da s ovim nije gotovo. On smatra da je najbolje da predstavnici Vlade RS-a i građanske inicijative sastanu i pronađu kompromis.
Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju bh. entiteta RS istakla je da postoje nacionalni parkovi u kojima su izgrađene male hidroelektrane, te da je i prostornim planom BiH i u bivšoj Jugoslaviji bilo predviđeno da se pravi deset mini hidroelektrana na ovom području.
“Kada je dodjeljena koncesija tadašnja vlada Pere Bukejlovića tražila je od svih investitora kojima je dodijelila koncesiju da izrade studiju opravdanosti i uticaja na životnu sredinu što su oni i učinili, platili i po našim saznanjima po tom osnovu su i dodjeljene koncesije”, rekla je Golićeva.
Petar Đokić, ministar industrije energetike i rudarstva RS-a, smatra da nema razloga da se u Bosni i Hercegovini ne grade takvi objekti svugdje tamo gdje studije to potvrde.
“Nedavno je jedan dio studije osporen, ako studija pokaže da je takve objekte moguće graditi tamo, a da oni neće uticati u bilo kojem segmentu i narušiti bilo takav kontekst koji treba da postoji u okviru nacionalnih parkova, onda je sasvim primjereno da se na kraju izda i odobrenje za građenje i izgrade takvi objekti”, kaže Đokić.
– Bez jasnih kriterija pri odabiru rijeka i vodotoka –
Govoreći o građanskoj inicijativi Đokić kaže da nema ništa porotiv da se takvi pokreti bave takvim pitanjima, navodeći da oni treba da upozore sve građane da brinu o zaštiti okoline i nacionalnih vrijednosti.
“Svakako da to i činimo. Zato su sasvim sigurno uslovi za izradu studija koje treba da pokažu opravdanost ili neoravdanost izgradnje takvih objekata nešto zahtjevniji i zato traje toliko dugo taj postupak. Ove inicijative, ukoliko mogu da dokažu i da ospore ključne elemente koji su dati u studijama, treba analizirati i samo na osnovu toga se može pristupiti drugačijem rješenju”, rekao je Petar Đokić.
Nataša Crnković kaže da je problem izgradnje hidroelektrana u BiH to što su planirane na svakom malo većem potoku na teritoriji čitave države.
“U toku je velika ekspanzija planova za mini hidroelektrane. Najveći problem je što nema nekih jasnih kriterija pri odabiru rijeka i rječnih vodotoka gdje bi se gradilo. Odobrava se u naletima pa je tako na primjer u jednom danu 2006. godine dodijeljeno i potpisano 120 koncesija”, rekla je Nataša Crnković.
Tada su, kaže ona, “potpisane koncesije i za gradnju u Nacionalnom parku Sutjeska gdje se uopšte nije uzelo u obzir da je u pitanju nacionalni park i da te dvije rijeke pored prašume Perućica predstavljaju najvažniji biološki prostor tog nacionalnog parka”.
Prema njenom mišljenju najbezbolnije je rješenje da se investitoru predlože zamjenske lokacije. Ona podsjeća i da Bosna i Hercegovina ima “nešto manje od dva posto zaštićenih područja što je ispod svih nivoa, jer se procenat zaštićenih područja u državama Evropske unije kreće od 12, pa i preko 20 posto”.
Trafika|Ba|AA
