Kako se navodi čak je sedam evropskih zemalja zabilježilo je najvišu temperaturu ikada na Novu godinu i tokom januara mjeseca. Svakako, ništa nije drugačija situacija bila i u našoj zemlji. Nedim Sladić prognozira šta nas očekuje u narednom periodu.
Niz negativnih posljedica
Stručnjaci navode kako ovakva temperatura može imati niz kako pozitivnih, tako i negativnih posljedica. Jedan od dobrih strana je što se nalazimo usred krize energenata zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. Visoke temperature već su smanjile cijene energenata.
S druge strane novo istraživanje Paula Griffina, profesora na UC Davis Graduate School of Managementu na Univerzitetu u Kaliforniji pokazalo je da visoke zimske temperature uzrokuju rast cijena hrane.
Meteorološke prognoze predviđaju da bi u Evropi temperature trebale pasti ispod sezonskih normi. Međutim, za sada još uvijek nema najava polarnih hladnoća kakve su se bilježile u SAD i Kanadi krajem 2022.
Kakvo nas vrijeme očekuje u narednom dugoročnom periodu te da li je i u BiH ovo jedna najtoplijih zima od kada postoje mjerenja, kazao je Nedim Sladić, poznati bh. meteorolog.
Uzimajući u obzir hronični manjak snijega u periodu od 01.12.2022 do 15.01.2023. ne samo u Bosni i Hercegovini već i diljem Balkana pa i Evrope, kao i izostanak prodiranja hladnih zračnih masa sa sjeveroistoka kontinenta, možemo reći da Evropa ima zimu koja u određenoj mjeri nalikuje na prošle dvije-tri koje su također sveukupno bile toplije – kazao je Sladić koji trenutno boravi u Velikoj Britaniji.
Hladni val
Potom je dodao:
S obzirom na trenutnu adresu boravka i nešto veći fokus na vrijeme na ovom području koje se kasnije odražava i na ostatak Evrope, pa i Bosnu i Hercegovinu, mogu reći samo ukratko da Ujedinjeno Kraljevstvo ima, prema podacima koje sam prikupio i objedinio sa servera svih dostupnih stanica, trenutno tek malo hladniju zimu u odnosu na topliji ostatak Evrope. Pri čemu smo već iskusili dva hladna vala (od 05.12. do 19.12.2022, te od 15. do 24.01.2023) s temperaturama zraka koje su se na jugoistoku spuštale i do -8 stepeni, a u sjevernim dijelovima Škotske do -19 stepeni. Te većim brojem mraznih dana nego je to uobičajeno. Uzimajući u obzir da je uobičajena dnevna temperatura zraka tokom dana od 5 do 8 stepeni, a noću od 0 do 3 stepena na jugoistoku Engleske, govorimo o značajnijem odstupanju (u pojedinim danima i za više od 10 stepeni). Još jedno područje koje je hladnije od prosjeka jeste Skandinavsko poluostrvo. I gdje je zima bila još jača u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo – kazao je Sladić.
Sladić: Šta nas očekuje u narednom periodu?
Sladić je kazao kako sada otprilike vidimo gdje se to zima zadržavala u svojoj prvoj polovini.
I da je to glavnom na ne tako rasprostranjenom području, isključimo li prvi dio decembra kada je tzv. atlantska oscilacija bila u negativnoj fazi (NAO-). Kada imamo tzv. NAO- fazu, mlazna struja. Odnosno snažna vrpca vjetrova visoko u atmosferi koja je zadužena za pomjeranje sistema u smjeru zapad-istok, dovodi do prodiranja hladnijeg zraka prema jugu pa je pokušaj uspostavljanja hladnog prodora sa sjevera kontinenta bio skoncentrisan prema zapadnoj i centralnoj Evropi, dok je Balkan i jugoistok Evrope općenito ostao pod utjecajem tople, ali nerijetko i vlažne zračne mase sa Mediterana. Zbog čega smo imali česte kišne padavine koje su rezultirale poplavama na sjeverozapadu Bosne sredinom decembra 2022. te kišovitijem mjesecu u Bosni u odnosu na uobičajene vrijednosti. Mlaznu struju možemo najlakše vizualizirati kao sinusoidni val ili možda još bolje kao rollercoaster u adrenalin parku, gdje Gornji – kazao je Sladić.
Odnosno dijelovi ispupčeni uvis mogu biti analogija toplijeg zraka i tzv. grebena, a donji, udubljeni hladnijeg zraka i tzv. doline. Međutim, u adrenalin parku postoje i one opasnije atrakcije, tj. one sa više udubljenja i ispupčenja, ali i one koje su laganije, bez velikih oscilacija – dodaje.
Hladan prodor
Ukoliko posmatramo ovu ilustraciju uz boje možemo primijetiti da smo u prvoj polovini decembra i imali takvu jednu “opasniju rollercoaster atrakciju“ jer imamo ispupčenje preko Španije dalje nad zapadnu Evropu (toplije boje), povezan s toplijim zrakom, a potom ponovo udubljenje prema centralnoj i sjeveroistočnoj Evropi, povezan s hladnijim zrakom i dolinom sa sjevera (hladnije boje). Vidimo da se glavnina hladnog zraka zadržava u tom trenutku nad Skandinavijom, Islandom i Velikom Britanijom (ljubičaste i plave nijanse). No mnogo toga se naglo promijenilo kada je vrlo hladan prodor zahvatio Sjedinjene Američke Države. Polarni zrak pomjerajući se prema istoku naišao je na topliji Atlantik. Pri čemu se stvarala polja niskog zračnog pritiska koja su se premještala duž Atlantika na sjeverozapad Evrope (plave prema ljubičastim nijansama). Tada je zapravo i počeo period sa visokim temperaturama zraka duž kontinenta, a zima se potisnula na sjever – rekao je Sladić.
Zračni pritisak
Atlantska oscilacija se preokrenula u pozitivnu fazu (NAO+). Što je rezultiralo da nad velikim dijelom Evrope se nalazi polje visokog zračnog pritiska (toplije boje), a glavnina poremećaja bude locirana sjeverno od naših krajeva. Pri čemu je sa sjevera Afrike jačao i visinski greben (crvena boja) koji je dovukao topao zrak na jugoistok kontinenta. U takvim okolnostima naša mlazna struja nije više poput vijugavog puta. Već je ispruženija i sa manje krivina. Tada, primjenjujući analogiju rollercoastera, bili smo na “laganijoj atrakciji“ jer većih krivina prateći boje na idućem prikazu faktički previše nema – pojasnio Sladić za Raport.
Kazao je kako smo upravo zbog toga u periodu od Božića pa sve do početka druge dekade januara imali suho i natprosječno toplo vrijeme, kada smo mjerili nerijetko temperature i do 20 stepeni na sjeveru i sjeveroistoku Bosne.
Stoga nije začudo da je ova zima do ovog trenutka znatno toplija, ali i nešto vlažnija od višegodišnjeg prosjeka, kako starijeg tako i novijeg. Pri čemu se podrazumijevaju standardni tridesetogodišnji nizovi 1981-2010 i trenutni najnoviji 1991-2020. – rekao je.
Polarni vrtlog
Međutim, zadnja dekada januara je više u znaku zimskih obilježja, ali i znatno primjerenijih. Odnosno uobičajenijih temperatura dobu godine, bez ispunjenih kriterija za hladni val. Uzimajući u obzir da su u ovo doba godine uobičajene temperature zraka danju od 0 do 5 stepeni u Bosni, a oko 8 stepeni u Hercegovini – kazao je Sladić.
Na pitanje da li se u BiH može očekivati polarna zima, Sladić je kazao da to nije moguće iz nekoliko značajnih razloga.
Prvi se veže za tzv. ponašanje polarnog vrtloga. On je tokom ove zime bio prilično snažan. Što je i doprinijelo dijelom da hladne zračne mase u globalu ne prodiru previše na jug.
Nakon njegovog prolaznog slabljenja sredinom januara ponovo je izgledno njegovo jačanje. Što bi diljem Evrope trebalo rezultirati pozitivnom fazom atlantske oscilacije (NAO+) – u konačnici to bi značilo ponovo topliji februar u odnosu na prosjek i topliju zračnu masu nad većim dijelom centralne, zapadne i dijelom jugoistočne Evrope.
Dok bi tek istok Evrope, obala Crnog mora i dio oko Turske mogao biti u nešto hladnijem ozračju. Ono što možda i najviše očekujem su prolazni. I ne tako dugotrajni “ugrizići“ zime po premještanju frontalnih poremećaja. Što znači brzopotezna zahlađenja koja mijenjaju zatopljenja.
Može li se u BiH očekivati polarna zima?
Iako smo interno diskutovali sa osobljem prije sedmicu dana o mogućem cijepanju polarnog vrtloga uvjetovan naglim zagrijavanjem stratosfere na oko 50 km visine. Te mogućem prodoru hladnoće u drugoj polovini februara. Ali bez čvrstih i jasnih dokaza, čini se kako će ta priča ipak ostati među zidovima naše meteo-zgrade. Drugi dokaz koji potkrjepljuje ovu teoriju jeste tzv.
Madden-Julian oscilacija (MJO) koja se veže za tropska područja. Interakcija ove faze, koja tokom februara se očekuje da bude u fazi 2 i 3. Te snažnog polarnog vrtloga podržava kroz brojna istraživanja formiranje upravo ovog scenarija – NAO+ (ponovo, u prijevodu, topliji februar).
Euroatlantski režimi Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena upravo kroz veliki dio mjeseca februara idu u tom smjeru (dominantni plavi stupići) – zaključio je Nedim Sladić. prneosi Hayat
(Haber.ba)
