Važna i aktuelna tema u Bosni i Hercegovini je prosjačenje i seksualna eksploatacija djece. Iako je prethodnih godina ostvaren određen napredak u nekoliko oblasti dječijih prava, i dalje su prisutne nejednakosti, a posebno u romskim zajednicama. Naime, Romi u BiH su najbrojnija i najugroženija manjina.
Hiljade djece, umjesto u školske klupe, ujutro idu na ulice kako bi prosjačila. I ovi prizori često izazivaju sažaljenje i potrebu da im pomognemo. I to je najveća greška koju uglavnom napravimo. Djeca ne prosjače da bi osigurali sebi hranu. Oni su žrtve trgovine djecom. Ovaj je problem najčešći izražen u romskoj populaciji.
“Neko kaže – prosjačenje je iz nužde. Razumijemo da je romska populacija nezaposlena u da je situacija vrlo teška, ali nikada ničime nećemo opravdati zloupotrebu djeteta. Mi ulazimo u romsku zajednicu, razgovaramo s njima, obavještavamo ih da to nije dozvoljenosti, a onda i štetnosti zloupotrebe djeteta kada govorimo i o socijalnom prosjačenju”, objašnjava Dervo Sejdić, predsjednik Romskog informativnog centra Kali sara.
Najveći problem je što se navođenje na prosječanje tretira različito kao prekršaj ili krivično djelo, a samo prosjačenje kao prekršaj i to sve ovisi od nivoa do nivoa vlasti. Na područja HNK-a, a naročito u Mostaru, prosjačenje je na vrhuncu u vrijeme turističke sezone.
Govoreći o problemu maloljetne djece koja se bave prosjačenjem i džeparenjem, iza kojih stoje neke druge osobe, glasnogovornik MUP-a HNK-a Ljudevit Marić ističe kako su protekle godine bila 3 do 4 slučaja lišavanja slobode, nakon čega su podnijeli izvještaje nadležnom tužilaštvu u vezi s organizovanim prosjačenjem.
U borbi protiv trgovine i seksualnog iskorištavanja djece uglavnom se sistemski bore nevladina udruženja. Mostarsko udruženje Novi put iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, a dobili su i prestižna priznanja u Kraljevini Švedskoj i Londonu.
“Prošle godine je identifikovano 80 žrtava – to je samo zvaničan broj identifikovanih osoba. Od toga je preko 90% bh. državljana, što ilustruje podatak da je trgovina ljudima, kao oblik modernog ropstva, prisutna u BiH. Od tog broja, njih 45 su bili maloljetnici. To ukazuje na razmjere ovog problema”, navodi Abida Pehlić, predsjednica Udruženja Novi put.
Ekspanzijom društevnih mreža povećan je i broj žrtava seksualnog zlostavljanja. Sve češće su djeca žrtve seksualne eksploatacije, ucijenjena fotografijama i videima eksplicitnog sadržaja.
“U slučaju bilo kakvih sumnji na neke nelegalne radnje ili na ucjene, oni trebaju – djeca i roditelji – da se obrate školi, školskom pedagogu, razrednicima, psiholozima ali i humanitarnim organizacijama koje se bave tim problemom”, poručuje Alma Kajtaz, članica Udruženja Novi put.
Trgovina ljudima, a prvenstveno maloljetnicima, širok je pojam o kojemu treba glasno govoriti. Kako bi prosjačenje bilo spriječeno, potrebno je preventivno djelovati.
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
