Predstavnici političkih stranaka iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) donijeli su odluku da od ponedjeljka, 26. jula, neće sudjelovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.
Odluka je ovo koji su lideri stranaka iz RS-a donijeli na sastanku u Banjoj Luci nakon odluke visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne dopune u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (BiH) kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
“Mi predstavnici stranaka iz RS-a odlučili smo da nećemo učestvovati u radu u Predsjedništvu, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Srpski predstavnici neće učestvovati u radu i neće donositi odluke dok se ovo ne riješi”, kazao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a.
Predstavnici stranaka iz RS-a potcrtali su da ne prihvataju odluku visokog predstavnika.
Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), kazao je da je potpuno jasno da “nikad više neće prihvatiti nijednu odluku visokog predstavnika”.
“Parlamenti RS-a i Federacije, odnosno oba doma državnog parlamenta su jedina mjesta za donošenje zakonskih rješenja. Bilo koja odluka visokog predstavnika bit će odbačena”, kazao je Šarović.
Član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodika kazao je da se Inzkova odluka odbacuje kao ništavna.
“Od danas, od ovog trenutka politički predstavnici Srba i RS-a neće učestvovati u radu i odlučivanju dok se vidi kako anulirati ovo. Nećemo da živimo u zemlji u kojoj neko na svom websiteu može donijeti zakon”, kazao je Dodik.
Rečeno je i da će preko zastupničkih klubova stranaka iz RS-a u Parlamentu BiH biti upućena dva zakona u vezi s odlukom visokog predstavnika, a riječ je, kako su kazali, o krivičnim zakonima.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, nazvao je, Inzkovu odluku civilizacijskim činom, dok je bošnjački član tog tijela Šefik Džaferović naveo kako je visoki predstavnik ispunio dug prema žrtvama.
Iz Tužilaštva BiH su najavili da će pratiti slučajeve negiranja genocida od momenta kada Zakon stupi na snagu, a to je 8 dana od dana objavljivanja u službenom glasniku BiH.
Šta podrazumijeva Inzkova odluka?
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a Krivičnog zakona BiH, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
“Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine”, dodaje se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
“Ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin”, dodaje se u Odluci visokog predstavnika.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici OHR-a ili jedan dan od dana objave u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
Mandati visokog predstavnika Inzka završava krajem jula, a na njegovo mjesto dolazi novoizabrani predstavnik Christian Schmidt.
(RSE)
