… naglašavujći da će to poboljšati učinak Kijeva na bojnom polju, dok će Moskva svaki oprez vidjeti kao slabost.
U intervjuu za Reuters, predsjednik Gitanas Nauseda savjetovao je saveznike iz NATO-a da zanemare strahove da bi uvođenje Ukrajine u vojni savez pod američkim vodstvom izazvalo Rusiju, koja je napala Ukrajinu 22. februara 2022. godine.
– Ne trebamo oklijevati da donosimo hrabrije odluke jer će u suprotnom Putinov režim procijeniti da su zapadni saveznici preslabi, da ih treba odgurnuti u ugao i predat će se – rekao je Nauseda.
– Naša jača formulacija o perspektivi ukrajinskog članstva sigurno bi povisila borbeni duh ukrajinskih vojnika na bojnom polju. I to je veoma važno – dodao je.
Ukrajina vrši pritisak na NATO da na samitu 11. i 12. jula navede da će se Kijev pridružiti alijansi ubrzo nakon završetka rata i da postavi mapu puta za članstvo.
Druge članice, poput SAD-a i Njemačke, opreznije su, međutim, u pogledu bilo kakvih poteza za koje se plaše da bi savez mogao približiti aktivnom ratu s Rusijom, koja širenje NATO-a dugo smatra dokazom neprijateljstva Zapada.
Nauseda je za Reuters kazao da bi obećanje o lakšem putu ka članstvu u NATO-u nakon rata i više obećanja vojne podrške moglo biti ponuđeno Ukrajini na skupu naredne sedmice.
– Imamo neke zemlje koje su oprezne u pogledu čvršće formulacije o perspektivi Ukrajine. Već, međutim, vidim neki pomak u glavama njihovih čelnika – kazao je Nauseda.
– Svi mi uviđamo da trenutno, usred rata, Ukrajina nije u stanju odmah da se pridruži NATO-u. Mi to razumijemo. Ukrajinci to razumiju. Ali moramo stvoriti procedure, kako dalje, da nema trošenja vremena ako se rat završi i pobjeda bude na strani Ukrajine – rekao je.
Nauseda je dodao kako očekuje da će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojaviti u Vilnjusu, uprkos njegovim upozorenjima da “ne vidi smisla” da ide ako Kijevu ne daju “signal” na sastanku.
– Nadam se da će biti ovdje i da će igrati važnu ulogu u donošenju odluka u Vilnjusu – kazao je on.
Nekoliko zemalja priprema “dodatni portfelj obaveza (vojne podrške)” za Ukrajinu, koji će objaviti na samitu NATO-a, tvrdi Nauseda.
Mogućnost da Švedska bude primljena u NATO u Vilniusu postaje, međutim, kompliicirana, a šanse da će moći da se pridruži na samitu se smanjuju svakim dodatnim danom, rekao je litvanski čelnik.
Švedska je podnijela zahtjev za pridruživanje NATO-u nakon invazije, ali Turska i Mađarska su do sada blokirale ratifikaciju.
Nauseda je kazao kako očekuje da će Njemačka rasporediti 4.000 vojnika u Litvaniji, s porodicama i opremom, otprilike do 2026.-2027., uz postepeni porast. Raspoređivanje je obećao njemački ministar odbrane Boris Pistorius prošle sedmice, a Kanada donosi odluku da poveća svoje trupe u Latviji, kaže Nauseda.
Litvanski predsjednik je dodao da zemlja domaćin očekuje provokacije tokom i nakon samita, duž granice s Bjelorusijom, gdje je ruskoj privatnoj miliciji Wagner ponuđeno utočište nakon neuspjelog puča.
– Možete očekivati da (Wagner) borci mogu izaći na granicu kao migranti, kao građani Bjelorusije. Tamo možemo očekivati mnogo provokacija, posebno uoči samita u Vilniusu ili nakon njega. I mislim da je ovo vrlo bitan element naše sigurnosti – rekao je predsjednik, piše FENA.
(Haber.ba)
