Glavni pravnik u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije Rodoljub Etinski smatra da ne postoji pravna mogućnost da Srbija vodi sudske postupke za naknadu štete uzrokovane bombardiranjem 1999. godine, ali da bi se to pitanje moglo rješavati na neformalan način, uz ekonomsku i drugu podršku.
“Međunarodna zajednica u kojoj živimo nije savršena. Ona je više politička nego pravna zajednica i ne postoji mogućnost da pravnim putem ostvarimo naknadu štete. Međutim, države koje su sudjelovale u bombardiranju mogle bi da, bez formalnog priznavanja odgovornosti i obaveze na naknadu, pomognu ublažiti posljedice bombardiranja kroz određenu ekonomsku i financijsku podršku ili druge oblike angažiranja koji bi unaprijedili ekonomsko-socijalnu situaciju u državi”, rekao je Etinski Tanjugu.
Takva vrsta pomoći pomogla bi ekonomski oporavak Srbije, smatra Etinski, a s druge strane,
Države NATO-a zadovoljile bi svoju moralnu obavezu.
On je podsjetio da je SRJ u travnju 1999. godine pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde, organom Ujedinjenih naroda, ali da se sud oglasio nenadležnim pošto SRJ nije bila u to vrijeme članica UN-a.
Prema njegovim riječima, i Europski sud za ljudska prava odlučio je na isti način po tužbama za naknadu štete koje su podnosile žrtve bombardiranja i njihovi srodnici.
Nisu uspješno prošli ni pokušaji da se postupci vode pred nacionalnim sudovima država koje su sudjelovale u bombardiranju, dok postupci pred srbijanskim sudovima nisu mogući jer tu države uživaju sudski imunitet, naglasio je Etinski koji je i profesor Fakulteta pravnih znanosti u Novom Sadu.
Njegov kolega s Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević smatra kako postoji šansa da se Srbija izbori za odštetu i to uz pomoć međunarodnih organizacija kao u slučaju trgovine organima i zločina Oslobodilačke vojske Kosova.
“Pravni put kojim bi Srbija mogla pokušati ostvariti naknadu štete, je primjer kako se radilo povodom trgovine organa na Kosovu i Metohiji – preko Vijeća Europe i izvjestitelja i njihovih izvješća… Sada smo blizu formiranja posebnog suda koji bi trebalo ispitati odgovornost za trgovinu organima na Kosovu”, rekao je Milisavljević Tanjugu.
Preko međunarodnih organizacija Vijeća Europe ili Ujedinjenih naroda Srbija bi mogli, kako je naveo, tražiti osnivanje posebne komisije koja bi utvrdila obim i visinu štete od NATO bombardiranja.
Ta komisija bi trebala bi utvrditi visinu radijacije, zagađenosti zemljišta, vode i životne sredine te pričinjene štete, precizirao je profesor.
Na osnovu tih izvještaja komisije mi bi poslije mogli tražiti aktivnije djelovanje UN-a i formiranje mješovitog sudskog tijela samo za taj slučaj, naglasio je Milisavljević i dodao da je to realan put ostvariv na duži rok, u narednih pet do deset godina.
Profesor Višeslav Hadžitanović, kardiolog, budućoj vladi Srbije predočit će još konkretniju ideju za saniranje posljedica NATO napada, a to je humanitarna akcija izgradnje specijalne bolnice za maligne bolesti koju bi financirale članice NATO-a koje su sudjelovale u bombardiranju.
“Znamo da su tijekom bombardiranja korištene uranijske radioaktivne bombe i da je u Srbiji porast broja oboljelih i umrlih od malignih oboljenja, a srpsko zdravstvo ne može izaći na kraj s tim problemom”, rekao je Hadžitanović Tanjugu.
On se zalaže za ulazak države u pregovore s članicama NATO-a da financiraju izgradnju i opremanje bolnice koja bi, kako je naveo, bila specijalizirana za otkrivanje i liječenje malignih oboljenja.
“Da sam ja ministar zdravlja ja bih ušao u pregovore s članicama NATO-a. Na taj način bi se pomoglo bolesnima preživjeti, te bi im se omogućilo da dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, jer ljudi često ili ne dobiju ili kasno dobiju zdravstvenu zaštitu”, naveo je doktor Hadžitanović.
On je izrazio optimizam da bi NATO zemlje bile raspoložene za sudjelovanje u toj akciji koja je prije svega humanitarna.
Država Srbija bi, kako je naveo, sa svoje strane mogla dati zemljište za izgradnju bolnice koja bi bila opremljena najmodernijom tehnologijom za dijagnostiku, a u njoj bi radili kako domaći tako i stručnjaci iz zemalja koje su sudjelovale u zračnim napadima.
Trafika|Ba|Agencije
