Može li se izjednačiti uloga Vijeća naroda RS-a i Doma naroda FBiH?

Mjesec dana od nametanja izmjena Ustava Federacije i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine – još se analizira, ali i kritikuje. Sve na račun autora visokog predstavnika Christiana Schmidta. Umjesto napretka, u političkom sistemu Federacije novi zaplet. Uloge i funkcije izmiješane. Broj delegata povećan, distribucija po kantonima još bez zvanične definicije.

No, dok je po mišljenju mnogih u centru uloga Hrvata i HDZ-a, drugi podsjećaju na neprihvatljive razlike između Federacije i Republike Srpske. Zbog toga, na adresu OHR-a stigao je zahtjev za nivelaciju nadležnosti. Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda RS-a na istoj liniji.

Na jednoj strani Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, na drugoj Vijeće naroda Republike Srpske. Zajednički adut im je vitalni nacionalni interes.

Ključ svih procesa, moć da se zaustavi svaka odluka ocijenjena štetnom za jedan od konstitutivnih naroda. U osnovi funkcija ista, važna uloga u zakonodavnoj vlasti, ali različite nadležnosti. Dugo se govorilo i predlagalo da se razlike brišu, a uloga poistovjeti. Od reduciranja jednog do potpunog ukidanja drugog. No, riječi još nisu postale djela.

Posljednja i konkretnija prilika, izmjene Ustava Federacije i izmjene Izbornog zakona ponovo su aktualizirale pitanje jednakosti.

“Izjednačavanje nadležnosti Doma naroda Federalnog parlamenta i Vijeća naroda RS-a bi dobro došlo, ne samo sa stanovišta izjednačavanja, odnosno, postizanja potrebnog jedinstva organizacije državne vlasti već i radi funkcionalnosti Federacije”, smatra profesor ustavnog prava Šukrija Baškić.

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić također naglašava kako je izjednačavanje nadležnosti moguće: “Moguće je ako se želi reducirati nadležnost Doma naroda FBiH i poistovijetiti s Vijećem naroda RS-a; potrebno je izvršiti promjenu Ustava FBiH.”

Asimetrije između ove dvije institucije, praksa je pokazala, garant su diskriminacije.

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine osnovao je Vijeće naroda RS-a, ali bez zaštite ravnopravnosti svih naroda, da bi Christian Schmidt 2. oktobra, prema mišljenju probosanskih stranaka, potpuno zanemario položaj Bošnjaka i Hrvata u ovom entitetu. Zato je potreba za promjenama još veća. Pravnim i parlamentarnim procedurama omogućeno, ali još bez pokretača za realizaciju.

“Teško je očekivati da će biti nekih izmijena u nadležnostima Vijeća naroda RS-a, ali bi bilo u svakom slučaju dobrodošlo reducirati postojeće nadležnosti Doma naroda jer sad imamo, s obzirom na to da su ova dva doma u Federalnom parlamentu izjednačena u zakonodavnoj nadležnosti, komplikovan postupak i svođenje Doma naroda na ono što mu i sam naziv kaže: tijelo koje bi se brinulo o vitalnom nacionalnom interesu”, objašnjava Baškić.

Pobrić ne krije skepticizam kada su u pitanju promjene u skorijoj budućnosti: “S obzirom na sadašnje politike, posebno na politike HDZ-a i politike iz RS-a, nije realno da se to u redovnoj parlamentarnoj proceduri riješi. Jedino je moguće da visoki predstavnik nametne neko rješenje.”

Politička atmosfera ne obećava, pa je visoki predstavnik već pozvan da djeluje. Predstavnici deset stranaka okupljenih oko Pokreta za državu u entitetu RS uputili su zahtjev visokom predstavniku da izjednači nadležnosti. No, pitanje je da li će na taj zahtjev Schmidt uopće reagovati i kako? Pitanje je i da li je posao završio ili će ga tek dovršiti, tako što će, ako ništa drugo, reducirati ovlasti Doma naroda Federalnog parlamenta. Konkretnije, smanjiti beskonačnu listu vitalnog entitetskog interesa i tako suziti spektar razloga za stopiranje ili izbacivanje dobrih zakona, koji su često pod krinkom zaštite vitalnog nacionalnog interesa osuđeni na propast. Da ih je bilo mnogo, potvrđuje i ime “groblje dobrih zakona” – koje ovaj dom već dugo nosi.

Visoko.ba/federalna.ba

(Visoko.co.ba)