Na temelju više od 45.000 kliničkih izvještaja o uporabi botoksa, čini se da bi, osim za kozmetičku upotrebu, botoks mogao biti koristan u liječenju migrena, pretjeranog znojenja, bolova u vratu…
Riječ botox mnoge asocira na Jennifer Coolidge u Priči o Pepeljuzi, koja kaže: ‘To je botoks! Ne mogu pokazati emociju još sat i pol vremena’. No, botoks može učiniti i puno više od toga da se na licu ne mogu ‘iščitati’ emocije, on zapravo može utjecati i na to kako se osjećate, pokazalo je istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Scientific Reports
Znanost se već 15-ak godina bavi pitanjem kako botoks – lijek koji se radi od toksina koje proizvodi bakterija Clostridium botulinum – može utjecati naše raspoloženje, čak i tako da ‘liječi’ depresiju. Do sada su liječnici utvrdili da davanje botoksa u čelo može smanjiti rizik od depresije. No, nalazi nove studije pokazuju da je učinak botoksa u borbi protiv depresije dosta složeniji.
Istraživači su analizirali više od 45 000 kliničkih izvještaja o štetnim događajima proizašlima nakon uporabe botoksa, ne samo za kozmetičku upotrebu,već i kako bi se pomoglo u liječenju problema poput migrena, pretjeranog znojenja, bolova u vratu, pretjeranog treptanja, grčeva u udovima, pa i kod poremećaja rada mokraćnog mjehura.
Istraživači su podijelili pacijente u osam pojedinačnih skupina na osnovu zdravstvenog stanja za koje su dobili lijek. Pacijenti u svakoj od ovih osam kategorija bili su podijeljeni u podskupine: na svakog pacijenta koji je primio botoks došao je i jedan koji nije. Istraživači su tada utvrdili da se među pacijentima koji su primili injekcije za rješavanje bora na licu, prekomjernog znojenja, migrene, grčeva i spastičnosti, depresija javlja između 40 i 88 posto rjeđe nego kod ljudi koji su bili podvrgnuti drugim lijekovima umjesto Botox a za potpuno iste probleme.
– Otkrili smo da učinak ne ovisi o mjestu injekcije i da ne ovisi o medicinskim stanjima. Posljedice ovih rezultata su fascinantne jer ukazuju na to da se depresija može izliječiti različitim sredstvima, ne nužno injekcijom u mišiće lica – kaže dr. Ruben Abagyan, vodeći autor studije i profesor Sveučilištu San Diego.
U budućim studijama treba istražiti nekoliko ideja o tome kako bi botoks mogao djelovati protiv depresije. Jedna teorija je da botox utječe na središnji živčani sustav i način na koji regulira naše emocije. Tragovi botoxa mogu upasti u naš krvotok, a zatim doći do mozga, kaže Abagyan, te dodaje kako to može imati veze s napetošću mišića.
Bilo je nekih ograničenja studije, uključujući činjenicu da su rezultati utemeljeni na sustavu prijavljivanja prijavljivanja nuspojava lijekova, koji je dobrovoljan. Istraživači su također imali ograničene podatke o demografiji, te drugim lijekovima i dodacima kojesu pacijenti uzimali, no iz studije su isključeni pacijenti koji su uzimali antidepresive, kako rezultati ne bi bili time usmjereni.
Postavlja se i pitanje jesu li neka kronična stanja koja su riješena botoksom izazvala sekundarne učinke na raspoloženje. Na primjer, ako je botoks zaustavio prekomjerno znojenje, to bi moglo poboljšati emocionalno stanje pacijenata.
– Studijom smo htjeli utvrditi može li se liječenjem riješiti medicinski problem pacijenta, ali i utjecati na njegovo psihološko blagostanje, kazao je dr. Jason Reichenberg, dermatolog iz Ascension Medical Group, profesor interne medicine na Sveučilištu u Teksasu.
Iako tek treba provesti dodatna istraživanja, čini se da bi botoks mogao biti alternativa onima koji svoje probleme nisu uspješno izliječili uobičajenim metodama, kao što su antidepresivi ili druga terapija. Ako istraživanje utvrdi da nema ozbiljnih nuspojava, botoks bi u budućnosti možda mogao postati lijek koji će dijeliti i – psihijatri, piše portal Refinery29.
