‘Pametne naočare’ predstavljaju prozor u budućnost, tvrde kompanije koje se bave razvojem ovih elektronskih “igračaka” koji bi, teoretski, trebale zamijeniti mobilne telefone, laptopove i brojne druge danas uobičajene “pametne” i prenosive uređaje.
Posljednji primjer vjere u budućnost ove tehnologije došao je predstavljanjem druge generacije pametnih naočara koji su proizvod saradnje Mete, matične kompanije društvenih mreža Facebook i Instagram, te čuvenog Ray-Bana, odnosno Ludžottice, giganta u svijetu naočara koji pod svojim okriljem, pored navedenog brenda, drži i Oakley, Persol i druge. Ovaj put je izostavljen naziv “Stories”, pa se nove naočare ove saradnje zovu “samo” Ray-Ban Meta Smart Glasses, a trebale bi da nađu primjenu prije svega kod kreatora multimedijalnih sadržaja.
Iako prva generacija ovih naočara nije bila preveliki hit, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg ne odustaje od vizije u kojoj će “pametne naočare” u potpunosti zamijeniti telefone i to moguće već do kraja ove decenije.
Brojne primjene
Pametne naočare su u osnovi neki vidi računara koji se mogu nositi poput običnih naočala, a korisniku nude niz mogućnosti i informacija, kaže Nedim Dedić, freelance novinar specijaliziran za “sve vezano za elektronske gadgete”.
“Zavisno o tipu i namjeni određenih modela, oni na staklima mogu nuditi razne informacije putem unaprijeđene, proširene realnosti, poput displaya u borbenim avionima, takozvani HUD, mogu snimati videa i praviti fotografije pomoću ugrađenih kamera, mogu omogućavati slušanje muzike i obavljati telefonske razgovore, ali isto tako mogu pomoći slabovidnim osobama ili ljudima koji imaju određenih problema sa vidom, poput nemogućnosti da vide određene boje i slično. Mogu ‘zoomirati’, odnosno približiti udaljene objekte, možete gledati filmove i igrati videoigre… Razne su primjene ovih naočara”.
Rani početak tehnologije “pametnih naočara” nije bio obećavajući. Prije 10 godina su javnosti predstavljene Google Glasses, pametne naočare koje su obećavale mnogo toga, ali su neslavno propale.
Za mnoge problem je bila visoka cijena od hiljadu i više dolara, drugim su korisnici ovog uređaja izgledali poput kiborga, trećim je smetalo pitanje privatnosti, jer je uređaj mogao snimati bez znanja drugih… Google je čitavu deceniju pokušavao “progurati” ove naočale kao nešto što se mora imati, prvo za širu javnost, a zatim u poslovnom i naučnom svijetu. I dok su te naočale imale pozitivne reakcije naučne zajednice, 10 godina kasnije je Google u potpunosti (zasad) odustao od ovog projekta.
Ipak, druge velike kompanije, poput Mete, Microsofta, Applea… ulažu velika sredstava u razvoj ovih tehnologija i klade se na to da će takve naočale postati svakodnevnica, pa čak i u konačnici izbaciti iz upotrebe sve druge pametne uređaje, uključujući mobilne telefone.
‘Biti prisutan’
I dok je većina nas zadovoljna trenutnom ponudom, s obzirom da moderni mobilni telefoni objedinjuju toliko različitih mogućnosti da je teško zamisliti da nam treba “nešto novo”, veliki igrači ipak razmišljaju drugačije.
Primjera radi, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg je rekao da se svakih 15 godina pojavljuju novi načini korištenja informacijskih tehnologija. Prvo su bili lični računari, zatim mogućnost korištenja interneta pomoću mobilnih telefona, a prema njegovom mišljenju, naredni korak je doba proširene, unaprijeđene i virtuelne stvarnosti.
Prema njegovim riječima, ono što razlikuje ove tehnologije od postojeće jeste to što omogućavaju korisnicima da budu prisutni i komuniciraju sa svojim prijateljima, dok rade i druge stvari.
“Kad ste s nekim ko gleda u svoj pametni telefon, nemate osjećaj da je prisutan. Ali s virtuelnom i proširenom stvarnošću možete komunicirati sa svojim prijateljima i porodicom”.
S druge strane, direktor Applea Tim Cook je rekao da je proširena realnost tehnologija koja će pojačati sposobnosti ljudskih performansi umjesto da izoluje ljude.
Proširena ili unaprijeđena stvarnost je tehnologija kombinovanja digitalne tehnologije i stvarnosti. Tako možemo na staklima naočara vidjeti razne informacije, kao da gledamo na ekran računara, ali istovremeno nam nije smanjeno vidno polje. Isto tako, mogu se vidjeti predmeti i likovi u prostoru, kao da se radi o hologramima, iako ih niko drugi ne može vidjeti. Pored njih postoji i virtuelna realnost, gdje pomoću posebnih uređaja nalik naočarima za skijanje korisnik “uđe” u tu virtuelnu realnost i “napusti” stvarnost.
“Pametne naočare već pružaju, a u budućnosti će pružati i više mogućnosti. Već danas, primjera radi, ljekari mogu koristiti proširenu realnost da ‘vide’ svoje pacijente, njihove povrede i tegobe, da se pripreme za operacije”, kaže Dedić.
Tehnologija, zavisno o kakvoj izvedbi se radi, kaže, pruža zaista velike mogućnosti.
“Na displey, odnosno staklima možete stalno imati navigacijske upute dok vozite ili hodate, imate stalno ‘laptop’, odnosno imate osjećaj da je laptop s vama, unaprijeđenom tehnologijom će se moći koristiti virutelna tastatura, pokretima prstiju ćete moći koristiti različite aplikacije i funkcije. Moći ćete igrati video igre ili gledati filmove u javnosti, a da nikom ne smetate. Možete snimati videa, možete razgovarati s ljudima bez potrebe za telefonom. Tu je posebno korisna koštana provodljivost zvuka, odnosno provođenje zvuka vibracijama kroz kosti lobanje. Vi čujete sve oko sebe i zvuk iz slušalica, a drugi taj zvuk ne čuju. Ta tehnologija se sve više koristi kod bežičnih slušalica koje su popularne kod trkača i biciklista, odnosno onih koji žele da slušaju muziku i podcaste dok su na cesti, bez straha da neće čuti vozilo koje im dolazi s leđa”.
Ogroman potencijal
I dok većina aplikacija ovakvih uređaja djeluje prije svega kao zabava, Dedić napominje da određeni modeli koriste osobama koje imaju poteškoća sa vidom.
Tako neki modeli pomažu osobama koje ne vide određene boje da ih registruju, mogu imati funkciju dioptrijskih stakala, opcija približavanja, odnosno zumiranja dobro dođe, takođe mogu pretvarati tekst u zvuk, što osobama koje imaju poteškoće s čitanjem, poput disleksije, da te probleme prevaziđu, prenosi RTCG.
“Potencijal je zaista ogroman”.
Međutim, smatra Dedić, teško je sa sigurnošću reći da li će pametne naočare iz upotrebe izbaciti današnje uobičajene uređaje, poput mobilnih telefona, laptopa, slušalica…
“Prethodne generacije ovakvih naočara su često bile nezgrapne, teške, limitiranih mogućnosti, spornog kapaciteta baterija. Danas su tvorci svjesni da naočare moraju izgledati dobro, što se vidi iz primjera Ray-Bana i Mete, da bi ih korisnici nosili. Pored toga, razvoj materijala i procesorske moći omogućava da naočare budu lakše, da baterije duže traju, te da sami uređaji imaju više mogućnosti.”
(Haber.ba)
