Iako se o migrantskoj krizi ne priča onoliko koliko se pričalo prethodnih godina, ona je itekako prisutna i dalje opasno ljulja Evropsku uniju. Na vanjskim granicama Evropske unije podižu se ograde, zidovi, bodljikava žica, nerjetko primjenjuje sila nad migrantima i krše ljudska prava. Na opasnim migrantskim putevima ka boljem životu strada veliki broj migranata.
Broj ilegalnih ulazaka u Evropsku uniju prošle godine je dostigao skoro 200.000. Najveći broj ilegalnih prelazaka granice zabilježen je, kažu iz Fronteksa, preko centralne mediteranske rute, više od 65.000 prelazaka, što je povećanje od 83 posto u odnosu na 2020. godinu. Slijedi zapadnobalkanska ruta, gdje je zabilježeno više od 60.000 ilegalnih prelazaka, što je za čak 125 posto više nego 2020. Na novoj ruti, koja ranije nikada nije bila korištena, na istočnim granicama s Bjelorusijom zabilježeno je skoro 8.000 ilegalnih prelazaka. Latvija, Litvanija i Poljska su, kaže Evropska komesarka za unutarnje poslove Ylva Johansson, nastavile koristiti upitne metode za sprečavanje ulaska migranata iz Bjelorusije.
“Čak i u ovoj opasnoj i teškoj situaciji u kojoj se nalaze te tri zemlje članice, one moraju imati zakone gdje prisilno vraćenje nije ni prihvatljivo niti legalizirano. Moraju postojati situacije gdje ljudi imaju pravo podnijeti zahtjev za azil, imati pristup procesu za azil, pravo na pravnu podršku, pravni savjet”, poručila je Johansson.
“Čuli smo brojne izvještaje o migrantima koje se odmah i automatski vraća u Bjelorusiju iz Poljske, uključujući i djecu i pojedince koji su rekli da su tražili međunarodnu zaštitu. Stalna praksa te dvije države guranja do i preko granice znači da su mnogi migranti i izbjeglice s kojim je naš tim razgovarao prešli granicu više puta, u oba smjera”, istakla je Elizabeth Throssell, glasnogovornica OHCHR-a.
Vlade zemalja koje su kontroliraju vanjske granice Evropske unije kako bi spriječile migrante da uđu na teritorije njihovih zemalja posežu za drastičnim mjerama – ogradama i bodljikavim žicama na granicama.
“Samo ove godine smo zaustavili i zadržali više od 100.000 osoba. Dakle, da nije mađarske ograde ovdje, više od 100.000 ilegalnih migranata bi stiglo prvo u Austriju, a onda u Njemačku. To je razlog zašto tvrdimo da mi ne branimo samo ili prvenstveno Mađarsku, branimo Evropu i to je historijska misija mađarske nacije”, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.
Posljednji primjer je Poljska, koja je počela graditi novu ogradu na granici s Bjelorusijom, dok Varšava optužuje Minsk da organizirano dovozi migrante na granicu. Metalna ograda duga 186 km, što je gotovo polovina ukupne dužine granice, i visoka pet i po metara, Poljsku će koštati oko 353 miliona eura.
“Ova fizička barijera u vidu zida će biti uklonjena u junu. Paralelno s zidom, gradiće se električna ograda, koja će biti spremna za upotrebu u septembru”, navela je Anna Michalska, glasnogovornica Granične službe Poljske.
“Bjelorusija je spremna učiniti sve ako dođe do provokacija, pa moramo biti spremni na sve”, poručio je Arkadiusz Tomaszewski, zamjenik komandanta Granične službe Poljske.
“Zid zaustavlja samo invalidne, slabe i bolesne osobe. Neće spriječiti osobe koje bježe od opasnosti da pređu. Zidovi generalno ne funkcioniraju. Gdje god da pogledate Gaza, Meksiko, Egipat. Gdje god je zid, ispod njega postoji podzemni grad”, istakla je Natalia Gebert, aktivistkinja Grupa Granica.
I dok većina evropski zemalja, uglavnom članica Evropske unije ne želi migrante, postoje i zemlje koje migrantim pokušavaju pružiti utočište.
“Migracije su ljudsko pravo. Egipat je domaćini za šest miliona ljudi koji su zbog sukoba ili siromaštva došli u našu zemlju. Naši prijatelji u Evropi ih odbijaju primiti. Mi ih nismo odbacili ili stavili u kampove. U Egiptu uopće nema izbjegličkih kampova”, poručio je predsjednik Egipta Abdel Fattah el-Sissi.
Osim što su žrtve politike, ali i sredstvo za potkusurivanje, migranti su i žrtve krijumčara ljudi.
“Ono šta smo saznali iz istrage je da svaki migrant kako bi putovao mora platiti od 6 do 10 hiljada američkih dolara. Ukupna suma zavisi od rute. Ako odlaze iz Albanije ili Grčke onda je šest hiljada dolara. Ako putuje od turske obale, dakle dalje, putovanje košta deset hiljada dolara. Naravno, tu se radi o migrantima koji su uglavnom iz Sirije, Afganistana, Irana, Iraka ili drugih mjesta”, istakao je Giuseppe Guido Leo iz talijanske finansijske policije.
“Krijumčarenje je izuzetno zloban i profitabilan posao. Ustvari, globalno, krijumčarenje ljudi je biznis vrijedan 150 milijardi dolara. Da budemo jasni, kada pričamo o krijumčarenju ljudima, govorimo o osobama koje u suštini kupuju i prodaju druge osobe”, izjavila je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris.
“Krijumčarenje je, po definiciji, globalni problem. Žrtve su iz svih dijelova svijeta. Krijumčari djeluju u svakoj zemlji, uključujući i Sjedinjene Države. Moramo imati globalnu koaliciju za sukobljavanje sa njima. Moramo otkriti načine da izvršimo efikasan pritisak na vlade koje se bave ili omogućavaju krijumčarenje – Kina, Kuba, Sjeverna Koreja, Rusija”, naglasio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.
Na opasnim, uglavnom morskim rutama, mnogi migranti put ka boljem životu završe tragično. Samo prošle godine je na putu ka Španiji poginulo više od 4400 migranata što je najviše do sada. Među žrtvama je, prema podacima, 628 žena i 205 djece. Osim Evrope sa migranitma se bore i Sjedinjene Države u kojima, preko Meksika, bolji život nastoje pronaći državljani Haitija, Gvatemale, Hondurasa.
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
