Abortus je već legalan u Francuskoj i ne postoji ozbiljna prijetnja po njegovu zakonitost, ali je prošlogodišnja odluka Vrhovnog suda SAD da poništi ustavno pravo na abortus pokrenula napore da se ono zaštiti i prizna kao neopozivo pravo, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).
Macron je u srijedu, 8. marta, rekao da će unošenje prava na abortus u Ustav poslati signal solidarnosti ženama širom svijeta, prenosi Reuters. Predsjednik Francuske je tu promjenu ustava najavio na Međunarodni dan žena na ceremoniji u čast francuske feministkinje i advokatice iz Tunisa, nepokolebljive braniteljke prava na abortus, Gisele Halimi, koja je umrla 2020. u 93. godini.
Macron je odajući počast pionirki u borbi za reproduktivna prava rekao da će amandman na Ustav u roku od nekoliko mjeseci biti podnesen parlamentu, ukazuje agencija France press. On je dodao da će to biti garancija da “ništa nikada neće moći da ograniči ili ukine to pravo jer će postati neopozivo”.
Francuska Nacionalna skupština u novembru 2022. već je glasala za ustavnu promjenu, ali bez odluke o vremenskom okviru, navodi AFP, ukazujući da je odluka američkog Vrhovnog suda u junu prošle godine o ukidanju ustavnog prava na abortus, povećala pritisak aktivista da Francuska učini obrnuto kao simbol posvećenosti pravima žena.
Advokatkinja Halimi je u značajnom slučaju 1972. dobila oslobađajuću presudu za maloljetnicu kojoj je suđeno zbog izvedenog abortusa pošto je zatrudnila kada je bila silovana. Abortus je dekriminalizovan u Francuskoj 1975, a kasnijim zakonima je obezbijeđeno da budu sigurni, anonimni i besplatni.
Međutim, udruženja koja podržavaju pravo na izbor kažu da se žene koje žele da abortiraju i dalje često suočavaju s predrasudama i zlobom.
Obećanjem Macrona da će pravo na abortus učiniti “neopozivim” Francuska bi bila prva zemlja na svijetu koja bi to pravo unijela u Ustav, piše Times. Francuski parlament već raspravlja o prijedlogu zakona koji je osmišljen da spriječi da se u Francuskoj ospori pravo na abortus kao u SAD odlukom Vrhovnog suda da poništio presudu Row protiv Wadea.
Prijedlog zakona da se pravo na abortus unese u Ustav ima široku podršku i odobrili su ga i Narodna skupština i Senat, ali bi ipak morao da bude iznet na referendum bez podrške Macrona.
To se, ističe londonski list, sada vjerovatno neće desiti pošto predsjednik ima ovlaštenja da izbjegne referendum tako što će organizovati posebno zasjedanje oba doma parlamenta za izmjenu ustava kada su za usvajanje amandmana potrebni glasovi tri petine poslanika.
Feministkinje su pozdravile Macronovo obećanje, iako su se neke požalile na njegov izbor riječi u jeku debate u parlamentu o tačnim formulacijama ustavne promjene.
U verziji prijedloga zakona koju je usvojila Narodna skupština kaže se da zakon treba da “garantuje efektivnost i jednak pristup pravu na dobrovoljni prekid trudnoće”.
Senat, koji ima nešto konzervativniji sastav, to je malo razvodnio odobrivši verziju koja kaže da “zakon određuje uslove u kojima se ostvaruje sloboda žena da prekinu trudnoću”. Dva doma će sada pokušati da se dogovore oko konačne verzije. Feministkinje su za tekst Narodne skupštine, ali, ukazuje Times, Macronovi komentari sugerišu da je on za verziju Senata.
Macronovo zalaganje da se pravo na abortus unese u Ustav, unijelo je urgentnost u taj proces i dalo mu lični karakter, ističe New York Times.
Ipak, ukazuje list, momenat zamišljen kao trenutak svečanog jedinstva, u čast žene koju poštuju mnogi u Francuskoj, nije mogao da izbjegne oštru političku i društvenu konfrontaciju koja danas dijeli tu zemlju.
Halimi, koja je bila i socijalistička poslanica u francuskoj skupštini, bila je poznata po svojim bitkama na mnogim frontovima. Branila je članove Alžirskog nacionalnog oslobodilačkog fronta koji su se borili za nezavisnost od Francuske u osmogodišnjem ratu koji je završen 1960, posebno Alžirku Jamilu Bupasha koja je optužena za postavljanje bombe, a koju su potom mučili i silovali francuski vojnici.
Rad Halimi na odbrani na sudu Marie-Claire Chevalier, 16-godišnje učenice srednje škole optužene za ilegalni abortus nakon što ju je silovao drugi učenik, dovela je do oslobađajuće presude 1972. i taj slučaj je, kako ukazuje New York Times, bio prekretnica na putu legalizacije abortusa.
Otkad je Halimi umrla 2020. Macron je obećavao da će joj odati počast. Odlaganje, ali i odluka da ne bude sahranjena u Panteonu, s drugim herojima nacije, uprkos nekoliko peticija i apela, podstakli su spekulacije da Macron ne želi da naljuti ekstremnu desnicu, koja je i dalje gnjevna na Halimi zbog njene uloge u Alžirskom ratu, piše New York Times, ukazujući da je to u Francuskoj i dalje ekstremno osjetljiva tema.
U jeku grozničave atmosfere u Francuskoj koju potresaju velike demonstracije i štrajkovi zbog Macronovog prijedloga da se starosna granica za odlazak u penziju podigne sa 62 na 64 godine, predsjednik se suočio s oštrim kritikama članova porodice Halimi i njenih pristalica što je izabrao pogrešan politički trenutak za odavanje počasti ženi poznatoj po svojim progresivnim stavovima o društvenim pitanjima, piše Beta.
(Haber.ba)
