Štete po rad tržišta kapitala, a i po cijelokupnu ekonomiju, u slučaju blokade Komisije za vrijednosne papire su mnogostruke, a u razvijenim državama davno bi bilo sve na nogama po pitanju ove teme – izjavio je u razgovoru za Fenu direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović.
Kako pojašnjava, Komisija za vrijednosne papire FBiH je vrhovni regulatorni organ tržišta kapitala povezana važećim zakonskim i podzakonskim aktima sa svim akterima tržišta kapitala.
Komisija je većinski vlasnik u ime države Registra vrijednosnih papira FBiH čiji rad nadzire i postavlja većinu u nadzornom odboru, nadzire rad berze i brokerskih kuća, daje dozvole bankama depozitarima za obavljenje poslova depozitara, nadzire rad fondova i društava za upravljenje fondovima, daje odobrenja za tendere, za emisije vrijednosnih papira, za dokapitalizacije kompanija, upisuje nadzorne odbore dioničkih društava u sopstveni registar. Drugim riječima sve što ima institucija na tržištu kapitala, većina akata koji regulišu rad tih institucija, veliki broj korporativnih akcija, odobravanja statuta itd. su vezane i naslonjene na Komisiju za vrijednosne papire.
Kurbegović pojašnjava kako Komisiji mandat traje pet godina, a istekao je 2009. godine. Već od tada Komisija za vrijednosne papire je u tehničkom mandatu. Broji pet članova, a kao organ ima i 25 stalnih uposlenika.
– Ovaj ‘trpeći’ modalitet funkcionisanja može se odvijati dok broj članova ne padne ispod tri člana kada Komisija ne može donositi nikakve odluke. Prije jedno dvije godine Komisija je spala na dva člana i od tada je izdavanje bilo kakvih dokumenata onemogućeno. Prije par mjeseci, nakon što je Komsija ostala i bez predsjednika, to jest potpisnika, bez prenesenih ovlasti na posljednjeg člana Komsije za VP više ni najosnovnije stvari poput isplata plata i plaćanja računa ne funkcioniše. Ispočetka su mediji upozoravali na situaciju na tržištu kapitala, svi mi iz ostalih institucija u raznim izjavama smo upozoravali na bitnost i hitnost uspostavljanja normalnog funkcionisanja ove institucije – rekao je on.
Kada je Komisija za vrijednosne papire FBiH spala na dva člana i kada su počele nastajati direktne štete po kompanije, vapaji su počeli dolaziti i od direktno ugroženih: banaka, dioničkih društava, Udruženja poslodavaca FBiH.
– Da bi na kraju završili sa međunarodnom zajednicom da MMF isplatu tranše uslovljava uspostavom Komsije i zadnjim presedanom da se napravi zajednički sastanak ambasada SAD, Velike Britanije i Njemačke sa zahtjevom da se pod hitno izabere novi saziv Komisije za Vrijednosne papire FBiH – kaže Kurbegović.
Štete su mnogostruke i o tome bi se “mogle stranice i stranice ispisati”.
Na primjer, navodi Kurbegović, banka kupi većinski udio kod druge banke, novac od kupovine ide na prelazni račun i stoji blokiran tako skoro dvije godine, jer od Komisije treba samo potvrda, koja je formalnost da se to ustvari desilo – kompletno preustrojstvo koje treba da se radi je na čekanju, jer se zvanično kupovina nije završila. Ili banka radi dokapitalizaciju i bez rješenja Komisije ne može se dokapitalizirati, a sav taj novac koji čeka na obični papir bi mogao biti recimo u ovim teškim trenucima plasiran kao vid finansiranja razvoja kompanija.
Moguć je i slučaj da direktor napusti kompaniju, novi da otkaz kako bi prešao u novu kompaniju, a stari da ide na novo radno mjesto, no pošto se nadzorni odbor promijenio u vremenu kada je Komisija ušla u totalnu blokadu, sud neće da ispiše starog direktora iz sudkog registra kompanija, jer nadzorni odbor nije upisan u registru Komisije za vrijednosne papire.
Kurbegović je naveo i primjer da kada strateški investitor treba da preuzme kompaniju i raspiše tender kako bi se mogla kompanija strateški razvijati i dodatni kapital ubrizgati – ništa od toga se ne može desiti jer čeka funkcionalnu Komisiju.
– Konkretno, i mi na berzi smo trebali izmjenu statuta da radimo, ne može, ako uvidimo neki nedostatak i potrebu za izmjenom u pravilima ili nekom uputstvu – ne može ni to. Ovih primjera bi moglo biti u nedogled, sama činjenica govori da novi saziv Komisije čeka preko 500 neobrađenih predmeta – upozorio je.
Dalje pojašnjava da Komisiju za vrijednosne papire, odnosno članove postavlja Parlament FBiH na prijedlog predsjednika i dva potpredsjednika FBiH. Već su dosad bila četiri propala konkursa koja niti jednom nisu prošla proceduru do kraja.
– Tako smo došli do novog konkursa koji teče još ovu sedmicu, poslije toga intervjui i onda u najboljim okolnostima još dva mjeseca kako bi se zadovoljila sva procedura postavljanja. Kako možemo biti sigurni da ponovo ne dođemo u situaciju u koju smo došli kada se bilo na korak do uspostavljanja nove Komisije. Po meni, kako bi se podigao nivo načina provjere stručnosti ispitanika trebalo bi da se javno obznani ko su kandidati te da se zna ko sa svojom biografijom zaslužuje da bude u najužem izboru članova oko kojih će se donijeti odluka, jer kako se kaže u izjavi ambasada, a sa čim se slažem, BiH raspolaže stručnim kadrovima koju mogu nositi breme ove institucije – zaključio je Kurbegović.
