Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio je pismo Matsu Malmu, predsjedniku Kraljevske švedske akademije nauka, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Nakon Vaše reakcije u ime Kraljevske švedske akademije nauka i Komiteta za književnost, objavljene u švedskom dnevniku ‘Dagens Nyheter’, a koja se odnosi na naše negodovanje zbog dodjele Nobelove nagrade za književnost glorifikatoru genocida Peteru Handkeu, sa žaljenjem konstatiram da ste, unatoč našem upozorenju da se izlažete riziku glorifikacije genocida, pristupili direktnom negiranju genocida nastojeći objasniti navodnu opravdanost za dodjeljivanje nagrade Handkeu. S dubokim žaljenjem i razočarenjem, u ime građana BiH i u svoje lično ime, konstatiram da ste se kao predsjednik Kraljevske švedske akademije upustili u otvoreno negiranje genocida u Srebrenici, što predstavlja najsramniju epizodu u historiji Kraljevske švedske akademije“, istakao je u pismu Komšić i dodao:
“Naime, gospodine Malm, Vašom izjavom tvrdite da Akademija nije pronašla ništa u Handkeovom pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda. Shodno toj tvrdnji, pozivate se na članak iz 2006. godine objavljen u njemačkom dnevniku ‘Suddeutsche Zeitung’, u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata. Imajući u vidu Vaš istup kao predsjednika Kraljevske švedske akademije nauka, želim da Vas informiram o tome da taj članak iz 2006. godine, objavljen u njemačkom dnevniku ‘Suddeutsche Zeitung’ (članak u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, a na koji se pak uzimajući u odbranu Hadnkea poziva Kraljevska švedska akademija) sa stanovišta međunarodnog prava, poštivanja presuda Međunarodnog suda u Hagu i sa stanovišta historijske istine, uopće nije relevantan. Odnosno, relevantan je jedino u kontekstu negiranja genocida.“
Komšić naglašava da s obzirom na to da je dužnost Kraljevske švedske akademije nauka i Komiteta za književnost bila upoznati se sa činjenicama prije samog dodjeljivanja nagrade, imajući u vidu izvanliterarni angažman Handeka, kao i upoznati se sa činjenicama u trenutku kada su se odlučili upustiti u odbranu svoje sporne odluke, želi ih informirati o sljedećem:
“Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju 2001. godine utvrđen je zločin genocida u slučaju ‘Krstić’, punih pet godina prije nego li je Handke negirao genocid u članku iz 2006. godine objavljenom u njemačkom dnevniku ‘Suddeutsche Zeitung’ (Peter Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata). Zločini protiv čovječnosti, prema presudama međunarodnih sudova, utvrđeni su u više općina u BiH. Međutim, utvrđen je i zločin genocida koji Handke negira. S tim u vezi, dolazi se do zaključka da Akademija i Komitet, pozivajući se na navodnu Handkeovu osudu zločina protiv čovječnosti, negiraju zločin genocida u Srebrenici. Želio bih Vas i Akademiju podsjetiti i na činjenicu da svi negatori genocida, uključujući i ratnog zločinca Vojislava Šešelja, poput Handkea, a nažalost i Kraljevske švedske akademije nauka, osuđuju ‘pokolj u Srebrenici’, ali ne i genocid koji je utvrđen pred međunarodnim sudovima, što nije ništa drugo nego izraz negiranja genocida.“
Komšić je iskoristio priliku da naglasi da je Kraljevska švedska akademija nauka, negirajući genocid, odnosno uzimajući kao relevantno Handekovo negiranje genocida iz 2006. godine, pogazila Rezoluciju Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, unatoč činjenici da je Kraljevina Švedska članica Evropske unije u kojoj je negiranje genocida kažnjivo zakonom.
“Zbog svega navedenog još jednom pozivam Kraljevsku švedsku akademiju nauka i Komitet za književnost da prije dodjeljivanja nagrade Handkeu preispitaju svoju odluku, jer se, uzimajući u obzir trenutni stav, na neshvatljiv način stavljaju na stranu anticivilizacije, negirajući zločin genocida i pokušavaju odbraniti ono što je s ljudskog i moralnog stanovišta neodbranjivo. Ovom prilikom prenosim Vam pozdrave iz zemlje Nobelovca i iz zemlje u kojoj su suze Majki Srebrenice svetinja, uvjeren da će Kraljevska švedska akademija nauka i Komitet za književnost biti upoznati sa sadržajem ovog pisma, te preispitati donesenu odluku.“
