Sve je teže upratiti kakve sve sankcije i zabrane Zapad nije uveo Rusiji da bi je kaznio zbog napada na Ukrajinu. I dok se čini da tek slijedi najjači udar na Putinovu ekonomiju, sve je više pitanja kome će sankcije više štete napraviti – Rusiji ili Evropi, jer cijene prehrambenih namirnica i energenata ne prestaju rasti kao ni pokušaji brojnih vlada da ublaže njihov nagli skok i olakšaju život građana u nekom novom valu velikih poskupljenja.
Francuski predsjednik Emanuel Macron u povjerljivom razgovoru s američkim kolegom Joeom Bidenom na marginama samita G7 u Njemačkoj. Ništa čudno – da taj razgovor nisu zabilježile kamere – i to, koje li slučajnosti, baš u okruženju gdje je o sigurnosti lidera 7 najrazvijenijih zemalja svijeta brinulo skoro 20 hiljada pripadnika sigurnosnih snaga i raznih agencija. Uglavnom – slučajno smo saznali, da je Macron prenio lošu vijest Bidenu, a to je da njihovi bliskoistočni saveznici ne mogu povećati proizvodnju nafte da bi nadoknadili manjak, dok Evropska unija pokušava zamijeniti rusku naftu koju je obećala zabraniti do kraja godine. Francuski predsjednik je američkom kolegi prenio da ga je vladar Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Mohammed bin Zayed Al Nahyan obavijestio da su najveći izvoznici nafte OPEC-a već na maksimumu svoje proizvodnje, kao i za koliko hiljada barela je mogu povećati proizvodnju.
“Rekao mi je dvije stvari. Ja sam na maksimumu. To je ono što on tvrdi. A onda je rekao da Saudijci mogu povećati za 150, možda malo više, ali nemaju ogromne kapacitete prije nego što istekne šest mjeseci”, kazao je Macron.
Bloomberg navodi da su Macronove tvrdnje u suprotnosti sa zvaničnim podacima i da bi, ako su istinite, donijele izazove globalnom tržištu u svjetlu bojkota ruske nafte kao odgovora na invaziju na Ukrajinu. Slaba globalna ponuda i rastuća potražnja izazivaju dodatno povećanje ionako visokih cijena energije.
“Neprihvatljivi rat Rusije i Ukrajine pojačao je oba faktora i istovremeno je podstakao rast globalne cijene hrane. S obzirom na svoju energetsku ovisnost, europodručje doživljava akutno te šokove”, istakla je predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde.
U šoku su i druga područja u svijetu. Posebno teško ovih dana je u dugovima opterećenoj Šri Lanki koja ne može kupovati uvezeno gorivo, čak ni za gotovinu, zbog duga njene naftne korporacije od 700 miliona dolara.
“Trenutno se suočavamo s daleko ozbiljnijom situacijom mimo običnih nedostataka goriva, plina, struje i hrane. Naša ekonomija je pred potpunim kolapsom. To je najozbiljnije pitanje pred nama danas. Ovi problemi mogu biti riješeni samo kroz oživljavanje ekonomije Šri Lanke. Kako bismo to uradili, moramo prvo riješiti krizu stranih rezervi s kojom se suočavamo”, naveo je premijer Šri Lanke Ranil Wickremesinghe.
Šri Lanka je već objavila da obustavlja otplatu 7 milijardi dolara vanjskog duga koji dospijeva ove godine, do ishoda pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom o paketu spasa. Problema ima i 1800 milijardi dolara vrijedna ekonomija Rusije, tvrde iz Vašingtona. Moskva, kažu, nije uspjela platiti 100 miliona dolara kamate na državnu obveznicu i podmiriti obaveze prema stranim kreditorima i to prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.
“Rusija kaže da je novac dat međunarodnim bankama koje vrše plaćanje. Ali, novac nije proslijeđen i izgleda da su banke postupile u skladu s međunarodnim sankcijama i obustavile uplate”, smatra ekonomski analitičar Chris Weafer.
“Ove tvrdnje o neplaćanju su apsolutno neopravdane, jer je još u maju izvršena potrebna valutna uplata. Činjenica da je klirinška kuća Euroclear novac zadržala i nije dala primaocima više nije naš problem”, tvrdi portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ipak, mogao bi Rusima biti problem činjenica da Zapad ubrzano radi na traženju zemalja čija bi nafta zamijenila rusku. Sada su izgleda dobre i naftne industrije zemalja koje su pod sankcijama, poput Irana i Venecuele koja ima najveće svjetske rezerve nafte. Skoro u tajnosti, Sjedinjene Države su poslale svoju delegaciju u Karakas na razgovore, dok je francuski predsjednik kazao da naftu Irana i Venecuele treba vratiti na tržište da bi bila ublažena nestašica koju je izazvala smanjena opskrba iz Rusije.
“Ja bih rekao predsjedniku Macronu, predsjedniče Macron, Venecuela je spremna da primi sve francuske kompanije koje žele da dođu i proizvode naftu i plin za evropsko tržište. Za svjetsko tržište. Dobro došli kada god želite. Mi smo spremni, spremni da to uradimo”, kazao je predsjednik Venecuele Nicolás Maduro.
Spremni su i Rusi. Na pokušaj Zapada da im preotme jednog od najvećih saveznika – Venecuelu i najavljeni naftni embargo Evropske unije – odgovaraju.
“Jasno je da Rusija traži druge kupce i da ih nalazi.To su obično Indija i Kina. Trenutno Rusija prodaje svoju naftu s 35 dolara popusta po barelu Indiji i Kini. Ako se to nastavi, jasno je da će to utjecati na njihove finansije. Moramo pronaći balans, jer ako cijena Brent nafte mnogo poraste, to znači da će i cijena ruske nafte porasti, pa sankcije neće imati skoro nikakav efekat”, pojašnjava analitičar Matteo Villa.
Procjene Bloomberg Economicsa govore da bi i u slučaju obustave ili postepenog ukidanja kupovine ruskih energenata, njeni prihodi od nafte i plina ove godine trebali iznositi 285 milijardi dolara, što je za 20 posto više u odnosu na prošlu godinu. Uz prihode od drugih roba, to je više nego dovoljno da Rusija kompenzira 300 milijardi dolara deviznih rezervi zamrznutih sankcijama.
Zapadnim zemljama je najveći izazov prestanak ovisnosti o ruskom plinu, jer Rusija pokriva oko 40 posto potreba Evropske unije za tim energentom. Jedan od prijedloga je ograničavanje cijene plina, ali lideri zemalja članica EU nisu postigli dogovor.
“Najveća zamjerka na ograničavanje cijene plina je strah da će Rusija, kao odgovor, dodatno smanjiti isporuke. Sve razumijem, ali sada smo u fazi u kojoj su isporuke plina u Njemačkoj na 50% ili čak i niže u odnosu na prethodni period. Cijena je toliko porasla da ruski predsjednik Vladimir Putin zapravo dobija skoro istu svotu novca, dok se Evropa suočava s mnogobrojnim poteškoćama”, kazao je premijer Italije Mario Draghi.
I tek će se suočavati, pa se Evropljani uveliko pripremaju na štednju energije i redukcije opskrbe plinom ove jeseni i zime. Otrežnjujuću i jasnu poruku uputio je njemački ministar ekonomije Robert Habek koji je pozvao sve potrošače da smanje potrošnju plina koliko god je to moguće.
“Plin je u Njemačkoj od sada deficitarna roba”, naglašava ministar ekonomije Njemačke Robert Habeck.
Da bi ublažile posljedice poskupljenja energenata i životnih namirnica više evropskih vlada je donijelo pakete olakšica.Vlada u Zagrebu je donijela odluku da na dvije sedmice blokira poskupljenje goriva na svim benzinskim pumpama, osim onih na autoputevima. Crnogorska vlada je ograničila maksimalnu visinu marži u trgovinama za brašno, šećer, ulje i sol.
“Moj apel na sve građane da i oni pokušaju da budu odgovorni u ovim teškim vremenima da rade na uštedama električne energije i za gorivo”, naveo je Dritan Abazović, premijer Crne Gore.
Nakon što je jesenas donio uredbu o ograničavanju cijene goriva, mađarski premijer je napravio dodatni potez. Snizio cijenu benzina za domaće stanovništvo, a povećao za čak 60 posto za vozače s vozilima registriranim u drugim zemljama.
“Nema drugog načina da zaštitimo interese mađarskog naroda. Rast cijene goriva odrazio bi se na cijene drugih proizvoda. Tražimo da birokrate u Briselu konačno shvate da su u zemljama bliže ratnom području posebne mjere neophodne, poput razlikovanja registarskih tablica i vozila na nacionalnoj osnovi”, istakao je premijer Mađarske Viktor Orban.
Ovakav potez je Orbanu priskrbio sukob s Briselom, koji prijeti pravnim postupkom, ali i osigurao dodatne poene u domaćoj javnosti. Desetine hiljada Belgijanaca je svoje nezadovoljstvo zbog naglo rastućih troškova života iskazalo na demonstracijama u Briselu.
“Demonstracije su jedini način za promjenu. Ne možemo više izdržati, čak i s dvije plate. Voda je došla preko glave”, rekla je demonstrantkinja Genevieve Cordier.
I to mnogima, jer sve je više protesta na kojima građani od vlasti traže da učine više da bi pomogli svima koji su suočeni s uvećanim računima za osnovne usluge i druge troškove života koji rastu mnogo brže od njihovih primanja.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
