Oporavak od pandemije treba da bude prilika da se aktivnosti koje se odnose na klimatske promjene u Evropi i centralnoj Aziji podignu na viši nivo, navedeno je u tekstu čija je autorica potpredsjednica Svjetske banke za navedeni region Anna Bjerde, saopćila je ta institucija.
Godina 2021. treba da bude godina u kojoj hitnost pitanja klimatskih promjena istinski treba da uđe u kolektivnu svijest i da trajne aktivnosti budu provedene. Na isti način na koji se efekti klimatskih promjena često opisuju kao ireverzibilni, to se isto može reći i za pozive za promjenama. Nalazi najvećeg ikad urađenog istraživanja javnog mnjenja o klimatskim promjenama, koje je 2020. godine proveo UNDP, pokazuju da skoro dvije trećine ljudi širom svijeta prepoznaje da su klimatske promjene hitno pitanje na globalnom nivou koje mora da ima prioritet. Pandemija koja je pod najtragičnijim okolnostima demonstrirala da naš stari način eksploatacije resursa i ponašanja može da se promijeni, dodatno je pojačala ovu poruku, a to je – da emisije mogu biti smanjene i da smo danas svi odgovorni za planetu koju nastanjujemo.
– Vlade i korporacije širom svijeta su preuzele obavezu ka ciljevima neto nulte emisije ili klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i da ovaj momentum treba da se nastavi kako se budemo približavali COP26 u Glasgowu krajem godine. Zbog toga, a uprkos poukama koje smo izvukli iz pandemije da možemo da se promijenimo i uprkos preuzetim obavezama, do kraja 2020. godine emisije su se vratile na nivoe prije pandemije. Primarni fokus na globalnom nivou trenutno je na COVID-19 pandemiji. A pored miliona tragično izgubljenih života do sada, ljudi su se takođe suočili i sa ekonomskim poteškoćama tokom ove prinudne tranzicije. Firme su zatvorena, ljudi su ostali bez posla, a sredstva za život su ugrožena. Sada kreatori politika sagledavaju kako da ponovo ožive globalnu ekonomiju – gdje održivost zauzima centralno mjesto.
Odličan primjer ovog ekonomskog novog promišljanja se može naći u Evropi. Ambiciozni Zeleni plan (Green Deal) Evropske unije definiše odvažnu viziju aktivnosti u segmentu klimatskih promjena, prepoznajući krucijalnu vezi između dekarbonizacije, otpornosti na klimatske promjene, kapitala prirodnih resursa i socijalne inkluzije – navela je Anna Bjerde.
Umjesto da smanji aktivnosti iz Zelenog plana, suočena s pandemijom COVID-19, Evropska unija je udvostručila aktivnosti povećavajući svoje ambicije u segmentu odgovora na klimatske promjene i stavljajući ovu strategiju na centralnu poziciju svog programa oporavka vrijednog preko dva biliona dolara.
Grupacija Svjetske banke je i usred pandemije ostala najveći multilateralni finansijer investicija u odgovor na klimatske promjene u zemljama u razvoju, za šta je angažovala 83 milijarde eura tokom prethodnih pet godina.
Prevođenje odvažnih klimatskih ciljeva u javne politike i investicije će svuda u svijetu zahtijevati više pažnje kad je riječ o konkretnim okolnostima pojedinčanih zemalja, kao i snažnu suradnju nacionalnih vlada i međunarodnih institucija.
Kreatori politika, navodi dalje potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, trebalo bi da razmotre tri ključna prioriteta kako bi spriječili najgore uticaje klimatskih promjena.
Prvi prioritet je proširenje finansijske podrške za zemlje sa srednjim i niskim dohotkom u oblastima kao što su tehnologije iz čistih energija, pristup električnoj energiji, održivo šumarstvo, kao i mjere za otpornost na klimatske promjene i njihovo ublažavanje kako bi prirodne nepogode uzrkovane klimatskim promjenama bile obuzdane.
Po navodima Anne Bjerde, ovo uključuje bogatije zemlje koje bi podržale održivi rast siromašnijih zemalja kako bi se pomoglo u povećanju životnog standarda i zaštitila životna sredina.
– Kroz našu ulogu, grupacija Svjetske banke je sebi postavila obavezu ambicioznog cilja: 35 procenata našeg finansiranja u narednih pet godina će ići na podršku zemljama koje preduzimaju ambciozne klimatske aktivnosti. Ovo će takođe biti od presudnog značaja kad je riječ o podršci našim partnerskim zemljama, uključujući one u Evropi i centralnoj Aziji, kako bi ispunile svoje nacionalne klimatske obaveze preuzete po Pariškom sporazumu 2015. godine.
Drugi prioritet je da kreatori politika moraju da sagledavaju klimatske promjene kroz višeslojnu vizuru. Prečesto su u prošlosti klimatske ili zelene investicije nepravično bile markirane kao dobre za životnu sredninu, ali skupe i nekonkurentne. Često su nedovoljno naglašeni ekonomski potencijal i uštede koje proizilaze iz aktivnosti na suočavanju sa klimatskim promjenama. Na primjer, pristup pouzdanoj električnoj energiji može da produži radno vrijeme za preduzetnike u zemljama u razvoju. Takođe omogućava djeci da uče noću i da unaprijede svoje izglede u budućnosti. Slično tome, čisti energenti za kuhanje i grijanje imaju neosporive benefite za produžavanje očekivanog životnog vijeka i smanjenja troškova zdravstvene zaštite. Štede vrijeme onih osoba koje ostaju kod kuće – a to su često žene – umjesto da provode svaki dan vrijeme u skupljanju biomase, kao što je skupljanje drveta ili stajskog đubriva kako bi ga koristili kao gorivo u primitivnim šporetima, to vrijeme bi mogli da provode u sticanju obrazovanja ili pokretanju biznisa – navodi Anna Bjerne.
Ovi klimatski vanjski uticaji nose trošak po ekonomiju, a nerješavanje ima negativne implikacije po smanjenje siromaštva, fiskalni učinak, javno zdravlje i ekonomski rast.
Institucije kao što je Svjetska banka nude tehničku pomoć i savjete u oblasti javnih politika o tome kako da se ovi benefiti dovedu do maksimuma kroz investicije.
Treći prioritet je zaštita osjetljivih grupa od udara izazvanog klimatskim promjenama i podrška ljudima i mjestima koja će biti pogođena tranzicijom ka niskokarbonskoj ekonomiji.
Kao što je bio slučaj kod pandemije COVID-19, navodi Anna Bjerde, vlade, firme i međunarodne institucije moraju da budu spremni da mobilišu ljude i resurse kako bi se zaštitile grupe u društvima pod najvećim rizikom. To podrazumijeva stalnu spremnost za neočekivane događaje izgradnjom programa baziranih na fundamentalnom principu izgradnje otpornosti na uticaje.
Svjetska banka podržava Evropsku komisiju kroz Fond za pravednu traniziciju (Just Transition Fund) koji je vrijedan 18 milijardi eura kako bi se pomoglo državama članicama, naročito u centralnoj, istočnoj i južnoj Evropi da ispune cilj Evropske unije za klimatsku neutralnost do 2050. godine. Veliku ulogu u toj tranziciji ima fazno napuštanje korišćenja uglja.
Banka pomaže kreatorima politika da izvuku pouke iz projekata u Grčkoj, Bugarskoj, zapadnom Balkanu i Ukrajini, kao i iz dugogodišnjeg iskustva iz Ruske Fenderacije, Poljske i Rumunije.
Pravedna tranzicija daje sveobuhvatan pristup u promjenama energetske politike i tranzicije i izuzetno je relevantna i mimo Evrope i centralne Azije.
Ralnost je da klimatske promjene predstavljaju kompleksan set izazova – po životnu sredinu, društvo, politiku i ekonomiju.
Nema univerzalnog rješenja i zato je tako teško da se ovi izazovi brzo riješe i nemoguće se njima baviti izolirano. Ovdje se zemljama, bilo velikim ili malim, pruža prilika da na ovaj ili onaj način pokažu globalno liderstvo. Globalne i međunarodne finansijske instutucije imaju važnu ulogu kao pokretači udruživanja zemalja u borbi protiv zajedničke prijetnje.
– Hajde da u budućnosti posmatramo 2021. kao godinu u kojoj COVID-19 više nije oduzimao živote i sredstva za život i da oporavak pokrenut u punom zamahu istovremeno doprinosi kolektivnon cilju za postizanje neto nultog nivoa emisija – navela je Anna Bjerde.
Svjetska banka podržava 23 zemlje širom regiona Evrope i centalne Azije u promoviranju rasta, smanjenju siromaštva i povećanju zajedničkog prosperiteta. Pomaže klijentima da izgrade odgovornije institucije, povećaju privatne investicije, unaprijede pružanje usluga, poboljšaju infrastrukturu, zaštite životnu sredinu, podrže humani razvoj i osnaže marginalizirane grupe.
