“Ovo što nam se dešava je poput tizera za film koji ćemo da gledamo za 20-tak godina, gledamo prve obrise najekstremnijih stvari koje će u budućnosti da postanu neka vrsta nove normale, a očekuju nas mnogo veći ekstremi nego danas”, rekao je Đurđević u “Danu uživo N1 Srbija”.
On je naglasio da sada ljeti imamo mnogo više toplih dana nego ranije i da su se ona značajno ugrijala. Ljeto je za 2,5 stepeni toplije kod nas nego prije, a u toku ovog juna u pojedinim gradovima Srbije bilo je 30 takozvanih ljetnjih dana kada temperatura prelazi 25. stepeni, a prosjek tih dana prije 30-40 godina bio je 20. Dakle, ovog juna ih imamo deset više.
Sa druge strane, zime su, kako kaže Đurđević, postale blaže, manje su se ugrijale.
On je istakao da kada prebrojavamo cijelu godinu ljetnjih dana imamo 30 i 40 više nego ranije, tako da smo „dobili cijeli jedan mjesec“, kao da se ljeto proširilo i čini nam se da iz ljeta uđemo pravo u zimu.
Jedna od negativnih manifestacija prosječne zagrijanosti planete su i toplotni talasi koji mogu da budu opasni po zdravlje, kaže klimatolog.
Đurđević dodaje i da očekuje da se ljudi vremenom naviknu na temperaturne ekstreme i da su oni već malo naviknuti na pretopla ljeta. Podsjeća da su u prošlosti ljeta bila znatno hladnija prije nego što smo počeli da živimo u punom kapacitetu klimatske promjene.
„Globalno, klima je promjenjena. Planeta je toplija za jedan stepen i tih jedan stepen su pokretači svega – i intenzivnih padavina i toplotnih talasa, imamo ih nekoliko puta više nego 70-tih, 80-tih godina prošlog vijeka. Tada je bilo godina kad nije bilo nijednog toplotnog talasa, a sada ih imamo tri – četiri“, navodi klimatolog.
Prema njegovim riječima, ljudi su se već privikli na to, dok nismo blizu 40 stepeni i prihvataju temperture tako da smo se privikli, ali bi trebalo sistematičnije da se bavimo time, da imamo sisteme koji bi na bolji način informisali građane o problemima vezanim za toplotne talase, pogotovo za one koji nemaju klima uređaje. Đurđević upozorava da u takvim okolnostima rizične grupe stanovništva mogu da stradaju.
„Prilagođavanje klimatskim promjenama je ozbiljna tema. Nije se stvar završila. U narednih 30 godina ćemo se zagrijati najmanje za još jedan stepen“, rekao je Đurđević.
On navodi da kod nas nema strogih pravila i nije ustaljena vrsta rutine da kod toplotnih talasa postoji posebna vrsta upozorenja. Đurđević kaže da postoje posebno ranjive grupe – stari ljudi sa hroničnim bolestima, pogotovo kardiovaskularnim ili dijabetesom. Podsjeća da je 2003. godine u toplotnom talasu u Evropi bilo preko 30.000 stradalih, a da je i kod nas 2007. godine tokom toplotnog talasa povećana smrtost za 75 posto kod starijih osoba.
Đurđević upozorava da u Srbiji nema sistematskog rješenja da se rizične grupe zaštite, da postoje samo upozorenja kroz meteolarm. Međutim, evropske zemlje imaju sofisticirane sisteme za to, a u zapadnim zemljama i tržni centri ili sportske hale služe kao lokacije gdje ljudi koji nemaju klima uređaje mogu da provedu dan ili noć.
Ako toplotni talas traje preko 6, 7 i 8 danas akumulacija toplote pogotovo tokom noći, ostavlja posljedice i to je ozbiljan pritisak na zdravlje jer ne uspjevate da prođete ciklus regeneracije tokom noći i ujutru budete sve umorniji, ističe klimatolog.
Povodom požara koji su već počeli da bukte Evropom, Đurđević kaže da je ova godina rizična po pitanju požara, a da je gledajući trenutne materijale, istočna Srbija ugroženija od zapadne.
I period pred nama biće 15 dana bez padavina te bi tada trebalo da vodimo računa.
„Ovo ljeto liči na 2012. godinu po pitanju deficita padavina i temperaturnih ekstrema“, rekao je Đurđević i dodao da bi više drveća i šume u gradu pomoglo da kada meteorolozi objave da je 36 stepeni „bude stvarno 36“.
On je naglasio i da su velika stabla i neka vrsta sunđera i da kada imamo kišu dio vode ostane u krošnji i na lišću a tek kasnije se ocijedi. prneosi “N1“.
(Haber.ba)
