Gotovo 87 posto ili 682.000 građana Slovenije, na referendumu 11. jula, odbilo je prijedlog aktuelne Vlade Janeza Janše o izmjenama zakona o vodi.
Održavanje referenduma je pokrenula koalicija jedanaest nevladinih organizacija, udruženih u pokret Pravo na pitku vodu, nakon što su prikupili više od 50.000 potpisa stanovnika Slovenije.
Istovremeno, zastupnici vladajućih stranaka u Srbiji su usvojili izmjene Zakona o vodi. Nevladine organizacije i pojedinici udruženi u platformu Ekološki ustanak protestovali su, tvrdeći da bi se novim odrednicama otvorio put korupciji, zbog načina korištenja i davanja u zakup vodnog zemljišta.
Devet dana kasnije, nakon što je pokrenuto potpisivanje peticije za rapisivanje referenduma o spornom zakonu, Aleksandar Vučić je uslišio zahtjeve Ekološkog ustanka pa će se o tome ponovno odlučivati u Skupštini.
Kakve su poruke poslali građani Slovenije i Srbije svojim, ali i vlastima u državama regiji?
Postaje li pitanje zaštite voda i okoliša jedno od najvažnijih u politici u ovom dijelu Evrope?
O tome u Kontekstu govore:
– Naza Spahić, članica Udruženja "Za Doljanku", članica Eko BiH mreže i Koalicije za zaštitu rijeka BiH;
– Aleksandar Jovanović, ekološki aktivista iz pokreta “Odbranimo reke Stare planine” koja je dio šire koalicije nevladinih organizacija nazvanih Ekološki ustanak; i
– Uroš Macerl, predsjednik Udruženja "Eko Krog", aktivist za zaštitu okoliša, dobitnik nagrade Goldman za zaštitu okoliša 2017. godine
Uvodnu priču o referendumu u Sloveniji pripremio je Gašper Lubej.
Voditeljica je Marina Riđić, emisiju je uredio Dragan Stanimirović.
#Kontekst #Rijeke #Vode
