Osnivanje fonda za ekonomski razvoj BiH, te stavljanje državne imovine u funkciju njenog ekonomskog napretka korespondira s uvođenjem modela kojim će se zaustaviti daljnje usitnjavanje i devastacija te imovine, istaknuli su uvodničari redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, održane danas u Sarajevu.
Istovremeno, ocijenjeno je da operacionalizacija tog koncepta podrazumijeva formiranje radne grupe koja bi bila angažirana na izradi nacrta zakona o gazdovanju i korištenju državne imovine, a što uključuje uspostavu agencije u čijoj bi nadležnosti bilo upravljanje tom imovinom.
Govoreći o temi “Kako državnu imovinu staviti u funkciju ekonomskog razvoja BiH” prof. dr. Mirsad Kikanović istaknuo je kako se temeljno obilježje fonda za ekonomski razvoj ogleda u činjenici da je državna imovina vlasništvo svih građana i da ih treba staviti u ulogu investitora.
Polazište za debatu o ovoj temi jeste Elaborat o ekonomsko-finansijskoj opravdanosti osnivanja EU-BiH fonda za ekonomski razvoj BiH koji podupiru nevladine organizacije Pokret za Tuzlu i Krug 99.
– Sadržaj elaborata, koji je stavljen javnosti na uvid, ponudio je dosta odgovora na pitanja iz ove oblasti, te očekujemo korisne prijedloge i sugestije – naveo je Kikanović.
Drugi uvodničar, prof. dr. Fikret Čaušević podsjetio je na projekt kojim je elaborirano pitanje osnivanja EU-garantnog fonda za zapadni Balkan, odnosno BiH, a kako bi se omogućila konverzija garancija u dionice javnih preduzeća, prvenstveno onih preduzeća koja donose novac – tri Elektroprivrede i dva Telecoma u BiH.
– Taj fond bi garantovao emisiju državnih obveznica – pojasnio je, navodeći da je Zakon o javnom dugu, zaduživanju i garancijama stupio na snagu u augustu 2005. godine, te da od tada nije emitirana nijedna državna obveznica.
Čaušević precizira da su državne obveznice po međunarodnim standardima otvorile prostor za restrukturiranje portfolija institucionalnih investitora u BiH, odnosno nove razvojne mogućnosti, pri čemu bi prihodi od emisija takvih obveznica bili isključivo usmjeravani ka infrastrukturnim projektima, kombinovano s ulaganjem u razvoj poslovnih klastera koji su primarno izvozno orijentirani.
Dr. Rifat Klopić kazao je da iskustvo EU-a i zemalja iz okruženja pokazuje da je državna imovina svugdje stavljena u funkciju ekonomskog razvoja, te da svjedoči o tzv. fondovskom načinu upravljanja.
– U tom smislu fond bi bio jedna institucija/upravna organizacija, koja bi imala centralizirani način registrovanja i upravljanja imovinom, a koju bi osnovao Parlament BiH – navodi on, podsjećajući da se u sklopu državne imovine nalaze nekretnine, prava i kapital, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 50 milijardi KM.
U tom kontekstu je naglasio da niko nema pravo da uništava budućnost generacijama koje dolaze, te potcrtao imperativ zaštite državne imovine, kao mogućeg zamajca ekonomskog razvoja.
Na značaj spomenutog projekta ukazao je i dr. Sead Avdić, ocijenivši da se radi o jasnom odgovoru na mistificiranje pitanja državne imovine, radi njene daljnje devastacije i podjele na niže nivoe vlasti.
– Član I Ustava BiH je rekao sasvim jasno da je BiH kao država slijednik RBiH, a RBiH je slijednik SRBiH – kategoričan je on, apostrofirajući da u tom kontekstu jedino država BiH ima međunarodno-pravni subjektivitet, iz čega proistječe da gazdovanje tom imovinom može biti situirano samo na nivou BiH.
Avdić, stoga, smatra da je krajnje vrijeme da se u sklopu spomenutog projekta (elaborata) da relevantan odgovor na upit – kuda dalje, podsjećajući da je odlukom ranijeg visokog predstavnika zabranjeno prometovanje državnom imovinom, a što je, u međuvremenu, potvrdio i Ustavni sud.
Trafika|Ba
