Postoji više modela za rješenje presude Sejdić-Finci, a po nama bi bio najprihvatljivi neizravan način izbora članova Predsjedništva BiH i velika većina stranka je bila za takav model, međutim čini mi se da smo taj model popustili i da sada upadamo sve dublje u neizvjesnost kada je u pitanju ovaj slučaj – kazao je u izjavi za Fenu predsjednik HSP BiH Zvonko Jurišić, odgovarajući na pitanje o tome što misli o trenutačnoj situaciji u rješavanju slučaja Sejdić-Finci, premda HSP BiH nije izravno uključen u ovaj proces.
– Smatram da ćemo za nekoliko mjeseci imati i presudu Pilav iz Srebrenice, i ako se ne implementira presuda Sejdić-Finci, imat ćemo onda dvije presude. Dakle, moramo napraviti korjenite promjene Ustava jer u suvremenoj BiH Dayton je prevladan i on je na neki način i kočnica kako bi BiH postala punopravna članica NATO-a, odnosno Europske unije.
Jurišić je kazao kako mu je žao što model o neizravnom izboru nije uspio pa je BiH zato tu gdje i jeste. Po njegovim riječima stranke iz Republike Srpske su bile izričite da taj izbor treba biti izravan.
– Ovdje se zapravo radi o čistom apsurdu. Ja sam očevidac gdje stranke iz RS-a, posebice SNSD, rade na destrukciji BiH. Svako malo njihov predsjednik “maše referendumom o odcjepljenju” itd. Po svemu viđenome, njihove su stranke za slabu državu. Ne razumijem što im smeta neizravan izbor, jer bi sigurno bio izabran netko iz SNSD-a ili SDS-a i to uopće nije sporno. Očekujem da će se i ovako iznaći neko rješenje za implementiranje presude Sejdić-Finci, iako je to, kako sada stvari stoje, malo vjerojatno – kazao je Jurišić.
Kada je u pitanju položaj hrvatskoga naroda u BiH, Jurišić je kazao kako u HSP-u, a i u drugim hrvatskim strankama više se teži ka jačanju države BiH nego same Federacije jer u njoj imaju određenih problema i tu su neravnopravni dok na razini BiH imaju 5 svojih predstavnika u Domu naroda.
– Na taj način možemo zaustaviti sve što trebamo zaustaviti i ne možemo biti preglasani. Također imamo Ministarsko vijeće gdje su 3 Hrvata, dakle podjednak paritet. Prema tome na razini države Hrvati drže dosta pozicija. Međutim, postavlja se pitanje je li to problem ako to nisu Hrvati iz HDZ-a. Očito da jeste, jer Zvonko Jurišić, po kriterijima HDZ-a ili nije Hrvat ili je manji Hrvat od onih iz te stranke jer nema mogućnosti ni biti član ‘virtualnog’ Hrvatskog narodnog sabora. Za nas je to virtualno jer ako je to HNS, onda kroz njega treba djelovati, posebice kada su u pitanju strateške odluke za hrvatski narod, a smatram da su strateške odluke načelnici općina i većina u općinskim vijećima, u onim općinama gdje su Hrvati u manjini, a što se pokazalo na proteklim lokalnim izborima. Zato govorim o “virtualnom” HNS-u jer nama nije više garancija da ćemo imati načelnika iako nas ima 70 posto u jednoj općini pošto ćemo možda prijaviti 4 kandidata za načelnika koji će dobiti po 15 posto glasova (na taj način podijeliti ukupne hrvatske glasove) pa će tu poziciju dobiti netko iz drugog naroda s 30 posto osvojenih glasova, što je bio primjer Viteza, Odžaka, itd.
Govoreći o radu federalne Vlade i o parlamentarnoj većini koju je HSP BiH formirao zajedno sa strankama Platforme, Jurišić je kazao kako ta parlamentarna većina, u ovom obliku, već poodavno ne funkcionira i to od protekle godine kada je odredbe te platforme napustio SDP zbog nekih sukoba sa SDA-om.
– Od tada imamo kontinuirani problem i krizu u Vladi Federacije tako da danas ne znate kada uđete u Parlament Federacije tko je većina. Ispada da, kada je u pitanju Parlament, imamo jednu većinu, a kada je u pitanju Vlada – drugu. Čini mi se kako se većina formira od točke do točke dnevnog reda, ovisi o tome čiji su interesi u pitanju i to je jedna katastrofalna pozicija.
Odgovorno tvrdim da je Vlada prvih godinu dana od svog formiranja, bez obzira što je bila i napadana, radila vrlo korektan posao, ali valjda su se trebale napraviti i one krupnije stvari kada je u pitanju bila značajnija borba protiv korupcije i kriminala, micanje određenih kadrova za koje se sumnjalo da su povezani s nekim kriminalnim radnjama i da se pokrenu određeni procesi i naravno zatim nekakva borba unutra tko će možda koga prevariti. Znači, ta platforma nije iskreno potpisana i zato se Vlada nakon te krize bavi sama sobom.
Pola smo godine proveli u tome je li potpredsjednik Vlade Desnica Radivojević potpisao ostavku ili nije; hoće li ga predsjednik Federacije vratiti ili neće, pa kad se vratio, pitanje je bilo s kojim strankama će biti, je li to Za boljitak ili neka druga stranka – kazao je Jurišić.
Trafika|Ba|Fena
