Za šefa najmlađe članice Evropske unije na izborima 28. decembra nadmetaće se Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić i Ivan Vilibor Sinčić, ozvaničila je danas Državna izborna komisija Hrvatske.
Od ponoći u Hrvatskoj kreće predizborna kampanja koja će trajati kratko, samo 18 dana, do izborne ćutnje – 26. decembra, a kandidati su u predsjedničku trku krenuli i prije zvaničnog znaka za start, iznoseći hrvatskoj javnosti prijedloge kako dalje u osvajanju “boljeg sutra”.
Kandidat Socijaldemokratske partije, aktuelni predsjednik Josipović je pravnik i kompozitor rođen u Zagrebu 28. augusta 1957, a prema političkom uvjerenju je socijaldemokrata koji promoviše ljudska prava, kao i ekološke vrijednosti i programe.
Objavio je nekoliko knjiga i ukupno 85 naučnih i stručnih radova u domaćim i inostranim časopisima, napisao 50-ak kompozicija, dobitnik je nekoliko hrvatskih i međunarodnih umjetničkih nagrada i priznanja.
Nagrađivan je i uglednim priznanjima za rad na području ljudskih prava i ekumenizma, bio najosoba regije jugoistočne i srednje Evrope za 2011. godinu, Srpsko narodno vijeće dodijelilo mu je nagradu “Svetozar Pribićević” za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa…, autor je ili koautor većeg broja hrvatskih zakona, član je nekoliko domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruženja.
U kampanju za novi mandat na Pantovčaku krenuo je pod geslom “To je pravi put”, s predlogom ustavnih promjena kao preduslovom sprovođenja ekonomskih reformi, neophodnih za privredni oporavak Hrvatske.
Naglašava da do privrednog oporavka teško može da se dođe bez strukturnih reformi kroz reforme upravljanja državom, njenom administracijom i upravom.
Zalaže se za decentralizaciju zemlje a promoviše novu energetsku ulogu i snažan potencijal Hrvatske i smatra da su danas organizacija države i pravila društvenog upravljanja “izopačena” i da služe dijelovima političkih elita, opisujući to “klijentelističkom Hrvatskom”.
Josipović ističe da je borbu protiv takvog parasistema započeo već 2010. i , između ostalog, smatra da Hrvatski sabor u idućih godinu dana taj proces promjena mora da okonča definisanjem “novog društvenog ugovora, uobličenog u novom Ustavu Druge Republike”.
Njegova suparnica u predsjedničkoj trci, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Grabar Kitarović u nadmetanje kreće sa sloganom “Za bolju Hrvatsku”, prenosi agencija Hina.
Hrvatski političarka i diplomata, bivša ministarka spoljnih poslova i evropskih integracija od 2005. do početka 2008, a od 2008. do 2011. ambasador Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama je i prva žena koja je imenovana pomoćnicom glavnog sekretra NATO-a za javnu diplomatiju.
Rođena je je Rijeci 29. aprila 1968, diplomirala je engleski i španski jezik, a nakon postdiplomskih studija međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka je 2000. stekla titulu magistra.
Grabar Kitarović je u svom izbornom programu naglasak stavila na rješavanje privredne situacije i ističe da je glavni razlog njene kandidature teško privredno, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj.
U svojim nastupima upozorava da je zemlja u dubokoj krizi jer ima “neefikasnu i nesposobnu vladu”, kritikujući aktuelnog predsjednika da u svom mandatu “nije učinio ništa da se u Hrvatskoj danas živi bolje”.
Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorjenjeni u Domovinskom ratu.
Pobjedi li na predstojećim zborima, Hrvatska će dobiti prvu predsjednicu u svojoj istoriji.
Kujundžić je predsjednički kandidat Saveza za Hrvatsku, kandidaturu je objavio sredinom oktobra uz zvuke pjesme “Stina pradidova” i poruku kako želi ljudima da vrati nadu.
“Moramo hrvatskom čovjeku vratiti dostojanstvo, ugasiti beznađe, vratiti nadu i ponos”, poručio je, naglasivši da su za to potrebni drugi ljudi, a ne “oni kojima su se s kolijevkom prostirali crveni tepisi”.
Po zanimanju je ljekar, gastroenterolog, rođen 1957. u Ivanbegovini kod Imotskog.
Do 1990. nije bio član nijedne političke organizacije, a onda se priključuje Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), dvije godine kasnije postao je član Hrvatske demokratske zajednice iz koje je istupio u junu 2013. i nekoliko mjeseci kasnije osnova Hrvatsku zoru – stranku naroda.
Kao kandidat Saveza za Hrvatsku, koji je predstavljan kao “alternativa HDZ-u”, na izborima za Evropski parlament 2014. nije uspio da osvoji mandat.
Kujundžićev životni moto je, kako kaže “rad, rad i samo rad”.
Četvrti kandidat u predsjedničkoj trci, dugogodišnji građanski aktivista Sinčić, na izbore izlazi jer, između ostalog, želi da upozori na problem nemogućnosti podmirivanja dugova i neotplativosti kredita u postojećem sistemu.
Predsjednički kandidat Živog zida ima 25 godina, apsolvent je elektrotehnike iz Karlovca, a tokom četiri godine aktivizma i političkog rada bio je organizator mnogih akcija i inicijativa usmerenih protiv političkih elita.
Još u februaru 2011. godine bio je jedan od suorganizatora protesta protiv HDZ-ove vlade, a od 2012. godine organizuje i koordinira rad građanske inicijative koja je prerasla u političku stranku Živi zid, koja spriječava deložacije bankama dužnih građana.
Osim političkog djelovanja Sinčić se bavi i organskom poljoprivredom, a u fokusu interesovanja su mu o obnovljivi izvori energije.
Kako su prethodno najavili, kandidati tokom kampanje planiraju da obiđu gotovo cijelu Hrvatsku kako bi građanima predstavili svoje programe i ubijedili ih da upravo oni zaslužuju njihov glasi za mandat u “predsjedničkoj fotelji” koji traje pet godina, odnosno funkciju na koju prema hrvatskom Ustavu niko ne može biti biran više od dva puta uzastopno.
Trafika|Ba|Tanjug
