Kineske vlasti i stručnjaci ne znaju porijeklo aktuelne epidemije koronavirusa, odnosno ne znaju ko je takozvani “nulti pacijent”, a to je izraz kojim se opisuje prva osoba zaražena virusnom ili bakterijskom bolešću u nekoj epidemiji. Napredak postignut u genetskoj analizi danas omogućuje da se utvrdi porijeklo virusa preko osoba koje su njime već zaražene.
U kombinaciji s epidemiološkim studijama, naučnici mogu izdvojiti pojedince za koje se vjeruje da su prvi proširili zarazu i tako pokrenuli epidemiju.
Kako piše BBC, identificiranje ovih pacijenata moglo bi pridonijeti i odgovorima na ključna pitanja – kako, kada i zašto je došlo do zaraze, što može spriječiti dalju zarazu tokom aktualne ili neke buduće epidemije.
Zna li se ko je nulti pacijent u epidemiji koronavirusa Covid-19 koja je izbila u Kini? Kratak odgovor je – ne.
Kineske vlasti najprije su izjavile da je prvi slučaj koronavirusa evidentiran 31. decembra. Tada su brojni slučajevi infekcije nalik upali pluća povezivani s morskom hranom i tržnicom živim životinjama u Wuhanu u pokrajini Hubei.
Regija je epicentar epidemije, s gotovo 82 posto od više od 75.000 do sada registriranih slučajeva u Kini i globalno, statistički su podaci američkog Univerziteta Johns Hopkins.
No, rezultati studije kineskih naučnika, objavljeni u časopisu “Lancet” upućuju na to da je prva dijagnoza Covida-19 postavljena 1. decembra 2019. godine, dakle puno ranije te da ta osoba “nije došla u dodir” s tržnicom morske hrane naveliko u Huananu.
Wu Wenjuan, ljekar vuhanske bolnice Jinyiantan, jedna od autorica studije, za BBC je kazala da se radilo o starijem muškarcu koji je bolovao od Alzheimerove bolesti.
– Živio je nedaleko od tržnice s morskom hranom. S obzirom na to da je bio bolestan, praktički nije ni izlazio iz kuće – kazala je dr. Wu, dodajući kako su se, u danima koji su slijedili, simptomi razvili kod još troje ljudi, a dvoje njih povezivalo se sa tržnicom.
Njene kolege ustanovile su da je 27 ljudi iz grupe od 41 pacijenta, koliko ih je hospitalizirano u ranoj fazi zaraze, bilo u nekom kontaktu sa tržnicom.
Hipoteza po kojoj je epidemija počela na tržnici, te se, prije nego što se proširila među ljudima, prešla sa živih životinja na čovjeka, i dalje se smatra najverovatnijom, smatra Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Može li zaista samo jedna osoba pokrenuti epidemiju širokih razmjera?
Epidemija ebole koja je od 2014. do 2016. zahvatila Zapadnu Afriku, najveća je otkako je 1976. godine otkriven virus koji je za nju odgovoran. Po podacima WHO-a odnio je 11.000 života ljudi, a virusom je bilo zaraženo više od 28.000 osoba.
Epidemija je trajala više od dvije godine i zahvatila je 10, uglavnom afričkih zemalja, no prijavljeni su slučajevi i u Sjedinjenim Američkim Državama, Španiji, Velikoj Britaniji i Italiji.
Naučnici su zaključili da je epidemija nove vrste ebole krenula od jedne osobe – dvogodišnjeg dječaka iz Gvineje, koji se, pretpostavlja se, mogao zaraziti zavlačeći se u šuplje deblo stabla u kojem je živjela kolonija slijepih miševa.
Informacije su povezali naknadno, nakon ekspedicije u dječakovo selo Meliandou, gdje su prikupljali uzorke i razgovarali sa stanovništvom da bi saznali nešto više o izvoru epidemije ebole prije objave nalaza.
Mary Mallon, najpoznatiji “nulti pacijent”
No, najpoznatija “nulta pacijentica” vjerovatno je Mary Mallon, koja je dobila nadimak “tifusna Mary” jer je 1906. godine potaknula epidemiju tifusne groznice u New Yorku.
Porijeklom iz Irske, Mallon je emigrirala u Sjedinjene Američke Države, gdje je radila za bogataše kao kuharica. Nakon brojnih slučajeva tifusa među članovima bogatih njujorških porodica, ljekari su ustanovili da je izvor bolesti upravo Mary.
Ona je bila zdravi kliconoša – osoba koja nosi bakteriju, ali nema nikakve simptome bolesti, što znači da često ostaje neotkriven i nastavlja prenositi zarazu na mnoge druge ljude.
Sve je više dokaza da su neki ljudi “učinkovitiji” od ostalih kada je riječ o širenju virusa, a slučaj Mary Mallon prvi je zabilježeni slučaj takve osobe, koja se još naziva i superkliconoša.
Tada je tifusnom groznicom u New Yorku zaraženo nekoliko hiljada stanovnika, a stopa smrtnosti iznosila je deset posto.
No izraz “nulti pacijent” sa sobom nosi stigmu. Brojni zdravstveni stručnjaci su protiv toga da se identificira prvi dokumentirani slučaj zaraze jer strahuju da bi to moglo rezultirati dezinformacijama o bolesti ili čak viktimizacijom određene osobe.
Izraz “nulti pacijent” nastao u doba epidemije virusa HIV-a
Dok su ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća istraživali puteve širenja HIV-a u Los Angelesu i u San Franciscu, naučnici iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti koristili su slovo “O”, označavajući na taj način ko je stigao izvan (engl. outside) savezne države Kalifornije.
Ostali su naučnici slovo interpretirali kao broj 0 i tako je nastao koncept nultog pacijenta.
Izvor: CS
