Krimsko državno vijeće izglasalo je Ustav Republike Krim na vanrednom zasjedanju održanom u petak u glavnom gradu tog poluotoka koji je bio u sastavu Ukrajine, a nedavno je pripojen Rusiji.
Ukupno 87 zastupnika glasalo je za tekst koji sadrži 10 poglavlja i 95 članova, a glavne odredbe slične su ruskom Ustavu, prenijela je agencija Itar-Tass.
U dokumentu stoji da je Republika Krim demokratska, pravna država u sastavu Ruske Federacije i konstitutivni entitet Rusije.
U Ustavu se navodi da su „referendum i slobodni izbori direktni i najviši izraz snage naroda“ te da se ne dozvoljava nezakonito preuzimanje vlasti.
U tom dokumentu također stoji da su ruski, ukrajinski i jezik Krimskih Tatara službeni jezici Krima.
„Ruska Republika Krim priznaje načelo kulturne raznolikosti i jamči jednakopravan razvoj”, stoji u tekstu.
Prema Ustavu, najvišu dužnost obavlja predsjednik Republike, koga bira Krimsko državno vijeće na pet godina s odredbom da ne može odslužiti više od dva mandata zaredom.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk boravi u Donjecku, gdje proruski aktivisti i dalje drže pod kontrolom zgradu regionalne administracije, prenijele su ukrajinske agencije, podsjećajući da je u 10 sati po srednjoevropskom vremenu istekao rok od 48 sati, koji je ministar policije Arsen Avakov dao za rješenje krize – „pregovorima ili silom“.
Jacenjuk je pokušao uvjeriti proruski orijentirano stanovništvo da će Vlada u Kijevu osigurati bezbjednost i ekonomski napredak na istoku, no razgovarao je samo sa predstavnicima Gradske uprave i lokalnih vlasti te privrednicima.
Nijedan predstavnik aktivista, koji od nedjelje zauzimaju zgradu regionalne uprave, nije bio prisutan.
Jacenjuk se tokom sastanka, otvorenog za novinare, obavezao na „ravnotežu između centralne vlasti i regija“ te da neće dirati zakone koji daju službeni status drugim jezicima uz ukrajinski, posebno ruskom.
„Niko, pod nikakvim izgovorom, neće ograničiti upotrebu općeg korištenja jezika“, rekao je Jacenjuk.
Agencije su prethodno javljale da se proruski aktivisti „ne protive susretu“ sa premijerom Ukrajine, kao i da nisu protiv oslobađanja dva nivoa zgrade regionalne administracije, kako bi se službenici mogli vratiti na posao.
Dok neki mediji javljaju da je postignut dogovor o formiranju odreda za očuvanje javnog reda, koji bi uz učešće proruskih demonstranata patrolirali teritorijom oko zgrade, drugi tvrde da aktivisti ne namjeravaju napuštati zgradu te da su pojačali barikade i postavili „granični kamen Ruske Federacije“.
Moskva neće izručiti Viktora Janukoviča Ukrajini, izjavio je u petak glavni tužilac Rusije, te dodao kako je svrgnuti ukrajinski vođa “legitimni predsjednik te države”, javlja Interfax.
Nove vlasti Ukrajine zatražile su izručenje Janukoviča krajem februara, nedugo nakon što je on iz Kijeva prebjegao u Rusiju.
U međuvremenu, američki ministar finansija Jacob Lew upozorio je ruskog kolegu Antona Siluanova da će Moskvi biti uvedene nove sankcije ako nastavi raspirivati krizu u Ukrajini.
Lew je Siluanovu prenio kako je zabrinut zbog izvještaja da Moskva razmatra trgovinski sporazum “nafta za robu” s Iranom, navedeno je u saopćenju Ministarstva finansija SAD-a.
Na marginama proljetnog sastanka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu, Lew je rekao Siluanovu da je “trenutna ruska okupacija i navodno pripajanje Krima nezakonito i nelegalno”.
Lew je naveo da je “osim sankcija koje su već uvedene kao odgovor na rusku okupaciju i navodno pripajanje Krima, SAD spreman uvesti dodatne sankcije Rusiji ako nastavi podgrijevati situaciju u Ukrajini”, dodaje se u saopćenju, navodi Tanjug.
Američki ministar finansija rekao je kako SAD ipak vjeruje da Rusija može na diplomatski način riješiti ukrajinsku krizu, prenio je AFP.
Američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel razgovarali su u četvrtak o mogućim daljim sankcijama protiv Rusije te ponovno pozvali Moskvu da povuče trupe iz pograničnog područja s Ukrajinom, izvijestila je Bijela kuća.
U saopćenju, objavljenom nakon telefonskog razgovora Obame i Merkel, kaže se kako su proruski separatisti, očito uz podršku Moskve, destabilizirali Ukrajinu kroz orkestriranu kampanju huškanja i sabotaža, navodi agencija Hina.
Predsjednik Obama naglasio je potrebu da Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi globalni partneri, budu spremni na uvođenje novih sankcija Rusiji, stoji u saopćenju.
Trafika|Ba|Agencije
