Istražili smo / Između izbornih obećanja i realizacije: Koliko građani prate i vjeruju radu političkih zvaničnika

Građani moraju početi aktivnije pratiti rad vlasti, posebno ispunjenost predizbornih obećanja političara koje izaberu kao svoje predstavnike, zaključak je istraživanja koje je provela redakcija potala Visoko.co.ba. Više od 97 posto naših ispitanika upravo ovu činjenicu istaknulo je kao jedan od načina monitoringa rada vlasti u lokalnim zajednicama na području Zeničko-dobojskog kantona, kako bi građani bili u prilici da „natjeraju” izabrane dužnosnike da rade u njihovom interesu.

Iako se obično predizborna obećanja vezuju za period samog izbornog procesa, ipak je njihova uloga mnogo važnija nakon održanih izbora. Upravo njihova (ne)ispunjenost može biti adekvatan indikator za građane u narednom izbornom ciklusu da izaberu predstavnike koji će raditi u najboljem interesu lokalnih zajednica.

Podaci iz upitnika redakcije Visoko.co.ba o predizbornim obećanjima

To ističe i Dalio Sijah, urednik portala Istinomjer, te istraživač na monitoringu ispunjenosti predizbornih obećanja partija na vlasti u BiH u okviru Udruženja građana “Zašto ne”.

O projektima i inicijativama koje se nađu u predizbornim političkih partija i njihovih kandidata trebalo bi se i razgovarati najviše nakon izbora, odnosno tokom četverogodišnjeg mandata na nekom od nivoa vlasti, jer broj datih konkretnih obećanja je na neki način i pokazatelj smjera budućeg djelovanja nekog kandidata ili političke opcije koja će dobiti povjerenje građana. Neka obećanja, posebno ona koja se daju u kampanjama za opće izbore u BiH, na kojima se biraju viši nivoi vlasti, građanima su dosta apstraktna, ali često je teško pratiti da li se na njihovom ispunjenju išta radi tokom mandata. Ispunjavanje nekih obećanja koja se daju već godinama, poput onih o euroatlanskim integracijama, građanima bi svakako donijele nebrojene koristi i veća prava, ali realizacija tih obećanja teče sporo.

Dalio Sijah

Pritisak javnosti bitan za ubrzavanje procesa, ali potrebno aktivnije uključivanje građana

“S druge strane, tokom kampanja za lokalne izbore, daju se obećanja koja za svoj predmet imaju stvari koje su bliže građanima – od poboljšanja usluga koje pružaju lokalne zajednice do realizacije nekih infrastrukturnih projekata, poput vodovoda, kanalizacije ili ceste u naselju, te je razgovor o takvim obećanjima izuzetno bitan za lokalne zajednice. U svakom slučaju, pritisak javnosti je itekako bitan ukoliko želimo ubrzati neke procese kako u lokalnim zajednicama, tako i na višim nivoima vlasti”, kazao nam je Sijah.

Sav taj rad ili nerad izabranih dužnosnika na ispunjenju predizbornih obećanja itekako utječe i na sam izborni proces, tvrdi Sijah. Iako je više od 97 posto naših ispitanika odgovorilo da uzimaju učešće u izbornom procesu, stanje na terenu je drugačije.

“Koliko građani vjeruju političkim partijama najbolje govore podaci o izlaznosti na bilo koje izbore, koja je izuzetno niska u BiH. S druge strane, političke partije i kandidati, ili daju previše nekonkretna obećanja, čije je ispunjavanje teško pratiti, ili u dosta slučajeva ne ispunjavaju ni ona konkretnija, tako da je i s te strane povjerenje građana u vlasti nisko. Građani se trebaju aktivno uključiti u procese donošenja odluka na lokalnom nivou, pogotovo u onim stvarima u kojima je lokalna vlast i obavezna da ih uključi. Svojom nezainteresovanošću u postizbornom periodu građani šalju poruku da im i nije baš stalo do datih obećanja”, pojasnio je Sijah.

Podaci iz upitnika redakcije Visoko.co.ba o predizbornim obećanjima

To su pokazali i rezultati naših istraživanja, budući da je njih gotovo 60 posto odgovorilo kako vrlo malo ili nimalo vjeruju u predizborna obećanja partija i njihovih kandidata. Dodatno njih 31 posto je odgovorilo da veoma malo vjeruje, a nešto više od devet posto njih istaknulo je da niti vjeruje, niti ne vjeruje izabranim političarima.

Takav rezultat u dobroj mjeri pokazuje i rezultate političara koji su vidljivi građanima. To su i naši ispitanici prepoznali, pa je njih više od 71 posto zaključilo kako izabrani dužnosnici tek djelimično ispunjavaju predizborna obećanja. Gotovo sedam posto je zaključilo da je to ispunjavanje jedva vidljivo, a 21 posto ispitanika istaknulo je da nikako ne ispunjavaju obećanja.

Podaci iz upitnika redakcije Visoko.co.ba o predizbornim obećanjima

Babić: Građani sve angažiraniji, traže rješenja problema u svojim zajednicama

Jedan naših ispitanika i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Visoko Admir Babić ističe kako takvi rezultati nisu neočekivani, jer nakon što budu izabrani na pozicije, izabrani dužnosnici naprosto zaborave svoje dužnosti prema građanima.

“Vijećnik sam u novom sazivu Gradskog vijeća tek nešto više od sedam mjeseci, ali već dovoljno da se uvjerim koliko građani očekuju od nas da počnemo ispunjavati obećano u predizbornim kampanjama. Sa kolegama sam gotovo svakodnevno na terenu, gdje pokušavamo sa građanima kojima smo dali obećanja da riješimo probleme njihovih zajednica, kao što su cestogradnja, rješavanje divljih deponija, obezbjeđivanje osnovnih uslova za normalan život i svi oni traže od nas jedno – ispunite obećanja.

Admir Babić

To je posebno izraženo na lokalnom nivou, gdje građani zaista žele da vide promjene, najkonkretnije moguće, a ne apstraktna rješenja. U neku ruku, kada ste u opoziciji, kao što je trenutno slučaj sa mnom, teško je objasniti građanima da ne donosimo mi efektivne odluke, nego predlažemo rješenja, pa tu dolazi do malog razmimoilaženja. No, jedno je jasno, u doba društvenih mreža, veće povezanosti i veće dostupnosti informacija, građani su sve angažiraniji i traže svoja prava putem izabranih predstavnika u organima vlasti”, istaknuo je Babić.

I rezultati monitoringa koji provodi Istinomjer pokazuju kako je upravo lokalni nivo mnogo bolji, u pogledu ispunjavanja predizbornih obećanja, od viših nivoa vlast. To sigurno može poslužiti kao primjer direktnijeg monitoringa koji građani vrše i direktnije komunikacije koju mogu ostvariti sa dužnosnicima, te konkretizirati akcije koje građani mogu poduzeti. A prema riječima Dalija Sijaha takvih akcija za građane je mnogo, te je njihova inicijativa ponudila nekoliko njih.

“Građanima su na raspolaganju i mehanizmi poput javnih rasprava i peticija na lokalnom nivou. UG “Zašto ne” pokrenulo je web platformu Javna rasprava Lokal s ciljem poboljšanja dvosmjerne komunikacije između građana/ki i donosioca odluka na lokalnom nivou. Cilj je ove platforme informisanje građana/ki o nadležnostima i aktivnostima načelnika i općinskih vijeća te promovisanje transparentnosti, odgovornosti i otvorenosti u njihovom radu.

To je pilot-projekat na lokalnom nivou, a pružit će građanima/kama do sada najkompletniji uvid u rad općinske/gradske administracije i biti alat za otvorenu komunikaciju između grada i građana/ki. Javna rasprava Lokal omogućit će građanima/kama bolje razumijevanje propisa, materijala za sjednice općinskih vijeća, načina donošenja odluka i načina na koji direktno mogu učestvovati u procesima donošenja odluka, pokretanja inicijativa u svojoj lokalnoj zajednici i sl. A moći će saznati koji su vijećnici/e najaktivniji/e, te načelniku/gradonačelniku i vijeću postavljati direktna pitanja, a sve u cilju ukazivanja na važnost učešća javnosti u radu lokalnih vlasti”, zaključio je Sijah.

Izborna obećanja na raskršću između zahtjeva građana i otpora vlasti

No, i pored svih ovih alata i rješenja, mišljenje naših ispitanika o utjecaju na izabrane zvaničnike, kako bi počeli ispunjavati izborna obećanja bilo je itekako podijeljeno. Tek 28 posto je istaknulo da postoji mogućnost apsolutnog utjecaja. Isti postotak ispitanika istaknuo je da takva mogućnost postoji tek djelimično, dok je ostatak od preko 40 posto istaknuo da građani vrlo malo ili nikako mogu utjecati na izabrane zvaničnike, u pogledu ispunjavanja datih obećanja.

Podaci iz upitnika redakcije Visoko.co.ba o predizbornim obećanjima

Gotovo 30 posto naših ispitanika ponudilo je i određena rješenja na koji način utjecati na to da političari počnu raditi na provedbi programa zbog kojih su izabrani na funkcije. Neki od njih govorili su o radikalnim rješenjima, poput protesta ili građanskog neposluha, dok su drugi govorili o kažnjavanju na izborima, određivanju roka ispunjenja obećanja, javnim kritikama, peticijama i sl. Ipak, na lokalnom nivou takve akcije su dosta komplikovanije, s obzirom na međusobna poznanstva građana, što je prepoznao i jedan od ispitanika koji je želio ostati anoniman:

“Utjecati prije svega postavljanjem pitanja i konstruktivnom kritikom. Kod nas se postavljenja pitanja političarima, kao i kritika doživljava kao lični napad i ako nisi sa mnom protiv mene si. Česta reakcija političara na navedeno je slanje osuđivanih kriminalaca da prijete poštenim građanima, angažovanje botova da uništavaju ugled poštenih ljudi na društvenim mrežama, korištenje odanih medija za iste svrhe i korištenje legitimnih državnih aparata (policija, inspekcija) da se vrši pritisak na građane. Problem većine građana je taj što su kukavice i čekaju da neko drugi rješi njihove probleme, a i kad neko pokuša da rješi njihove probleme, ti isti građani mu okrenu leđa sa vreću brašna, 20 KM i hladno ga pokopaju. Tako da ako građani hoće nešto da promjene, moraju biti spremni da prije svega identifikuju probleme, da ukazuju na njih, predlažu i traže rješenja od nadležnih koji su za to plaćeni, te da ne odustaju i povlače se kao najcrnje kukavice”.

Sead Pašić

Slične zaključke ističe i zenički sociolog Sead Pašić, koji tvrdi da ispunjavanje predizbornih obećanja u našim sredinama građanima zapravo ne znači ništa, te da je vrlo malo građana koji u tome vide nadu za promjene.

“Sistem u kojem mi živimo nije meritokratski sistem, gdje se nešto mjeri po postignuću, gdje se postignuća cijene. Mi živimo u ideološkom sistemu skoro 30 godina. Budući da je to tako ispunjavanje obećanja u izbornoj bazi, elektoratu ne igra bitnu ulogu. Vrlo mali segment ljudi uzima to za ozbiljno. Ostali ljudi, ostali elektorat, oni se povode za trenutnom političkom situacijom, odnosno, za situacijom u kojoj se zemlja, kanton ili lokalna zajednica trenutno nalaze. Da budem jasan – izborna obećanja i njihovo ispunjavanje ne znače ništa, jer se oni ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Jedino što je biračima važno je to da se neko pojavi na televiziji i da njima bude ugodna slika. Na način na koji se prezentira politički stav tog trenutka, oni će za to glasati. Najbolja je ona kampanja za 30 dana, kada se ide ubitačno u medije i to je to. Predizborna obećanja su bila ista 30 godina, malo ili ništa se nije ostvarilo, niti će”, kazao nam je Pašić.

No, i pored ovakvog stava, daje malu šansu da građanski aktivizam nadvlada negativnosti u društvu. Ali, za takvo nešto je, kako nam je pojasnio, potrebna brojnost i uključenost većeg broja građana.

“Ljudi imaju uvijek šansu, osim ako se dese neke tektonske promjene. U našem svijetu, utjecaj takvih ljudi koji žele promjene je minimalan, zato što je njih malo. U politici su jedino bitne brojke, veličina vašeg elektorata. Kod nas čak ni aktivizam koji omogućavaju društvene mreže recimo nije bitan, jer je to veoma mali postotak ljudi. A ni u zemljama kao što, su recimo SAD, koje su nevjerovatno umrežene modernim tehnologijama, jer još uvijek ljudi uživo izlaze, glasaju i određuju političke sudbine”, zaključio je Pašić.

 

*Sadržaj nastao u okviru projekta Media for All. Riječ je o prvom u nizu tekstova o predizbornim obećanjima koje će redakcija Visoko.co.ba kreirati u narednom periodu…

 

Visoko.co.ba/Redakcija

(Visoko.co.ba)