Po riječima Alena Kajtaza, sekretara Crvenoga križa Grada Mostara, migranata na području Hercegovačko-neretvanskog kantona nema, ali nije siguran da će se taj trend nastaviti i ubuduće, piše FENA.
– Trenutno je u readmisiji u izbjegličkom centru Salakovcu sedam osoba ali mi uvijek možemo odgovoriti na te manje brojke bez međunarodne pomoći – objašnjava Kajtaz u razgovoru za Fenu.
Međutim, ukoliko bi se, podvlači Kajtaz, ponovila 2018. godina kada je u Salakovac pristiglo 189 migranta, onda pomoć očekujemo i od međunarodne zajednice.
Ono što je po njemu dobra stvar, je da postoji sistem Međunarodne federacije društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca koji su spremni pomoći u svakom danom momentu kao i Fond za pomoć u katastrofama (DREF) te naravno obučeni timovi koji su u roku od 24 sata na terenu.
– Sve zavisi od veličine nesreće, kako smo uputili apel prema Međunarodnoj federaciji i susjednim zemljama i kako će oni odgovoriti na tu vrstu poziva – objašnjava Kajtaz.
Kontinuirana podrška migrantima Caritasa u BiH
Caritas u BiH također kontinuirano provodi aktivnosti, prvenstveno u migracijskim kampovima u Unsko-sanskom kantonu- kampovi Borići i Lipa, te Sarajevskom kantonu – kampovi Blažuj i Ušivak.
Prema njihovim informacijama, trenutno je u tim kampovima prisutno oko 1.500 migranata i tražioca azila, dok se dio njih nalazi izvan kampova.
Na godišnjoj razini, prema službeno registriranim dolascima u BiH i za tekuću godinu, već je registrirano 16.000 migranata koji su pristigli u BiH i to prvenstveno iz Afganistana i Burundija, te manji dio iz Pakistana, Irana i Kube. Nerijetko su to mladi ljudi, često maloljetnici kao i dio porodice s djecom.
– Migrantima se pružaju usluge pranja odjeće, dostava hrane i higijenskih potrepština, te organiziranje socijalnih i drugih usluga – ističe voditelj projekta pri Caritasu u BiH Miroslav Valenta.
On napominje kako cjelokupni sistem skrbi za migrante i osobe u pokretu još uvijek ne funkcioniše na pravi način te da postoje mnogi nedostaci.
Međutim, Caritas nastoji, sukladno svojim mogućnostima, uz razumijevanje kako ne možemo zamijeniti djelovanje sistema, te u saradnji s velikim brojem partnera, pružiti pomoć svim osobama u potrebi – dodaje on.
Institucije vlasti ključne za rad humanitarnih organizacija
Institucije na svim razinama vlasti igraju ključnu ulogu u podršci rada humanitarnih organizacija pružanjem različitih vrsta pomoći, resursa i saradnje.
– Prvenstveno su to finansijska sredstva i logistička potpora za programe i projekte, budući kako humanitarne organizacije mogu brže djelovati, posebno u hitnim situacijama, ali i za provedbu tekućih programa koji su usmjereni na rješavanje određenih socijalnih problema, zdravstvene pomoći, obrazovanja i slično – poručuje Valenta.
Također naglašava potrebu pojednostavljenja procesa dobijanja potrebnih dozvola, licenciranje usluga kao i osiguravanje da te organizacije mogu djelovati bez nepotrebnih birokratskih prepreka i regulisanje rada volontera koje još uvijek nije u potpunosti riješeno.
(Haber.ba)
