Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo nedavno je pokrenula pogon za proizvodnju tjestenine u Srebrenici koji zasad u testnom periodu upošljava pet radnika, a plan je, kako kaže direktor Klasa Rusmir Hrvić, da pogon vremenom preraste u tvornicu.
Srebrenica je prvi grad u BiH koji je direktor Klasa posjetio zajedno sa saradnicima nakon što je u martu ove godine imenovan za direktora te kompanije. I taj detalj pokazuje opredijeljenost kompanije Klas da pomogne Srebrenici na način na koji to može učiniti – pokretanjem proizvodnje i otvaranjem novih radnih mjesta.
– Pripreme za pokretanje proizvodnje trajale su svega nekoliko mjeseci koliko je bilo potrebno da Klasov tim tehnologa i drugih stručnjaka stvori uvjete za početak rada pogona. Srebrenica je grad kojem, zbog genocida koji se desio, svi trebamo pomoći kako bi se u Srebrenicu vratio život i prosperitet za sve njene građane – izjavio je Hrvić za Agenciju Fena.
Projekat otvaranja Klasovog pogona u Srebrenici realiziran je na prijedlog Udruženja „Majke Srebrenice“ u saradnji sa privrednim odjelom Općine Srebrenica i općinskim načelnikom Ćamilom Durakovićem.
Tjestenina pod zajedničkim brandom „Klas i Moja mama“ proizvodit će se za bosanskohercegovačko tržište, a uskoro se očekuje i izvoz tjestenine iz Srebrenice i na inozemna tržišta.
– Počet ćemo sa tjesteninom. Međutim, postoji mogućnost proširenja proizvodnog asortimana i na neke nove programe koje Klas svakako ima u planu razvijati, a što je kompatibilno potencijalima srebreničkog kraja i kapacitetima primarne poljoprivredne proizvodnje koja je zastupljena u Srebrenici – kazao je Hrvić.
Podsjetio je da Klas u Blažuju posjeduje kapacitete za skladištenje oko 1.000 tona jagodičastog i drugog voća. Dobar dio kapaciteta su ove godine ponovno stavili u pogon vrativši se poslu otkupa voća.
– Na području Općine Srebrenica, kao što znamo, postoje idealni uvjeti za uzgoj maline, kupine i drugog jagodičastog voća. Osim toga, u Srebrenici postoji interes za uzgojem heljde i drugih rijetkih žitarica koje su potrebne Klasu. Naše godišnje potrebe za heljdom su oko 100 tona. Još proljetos u razgovorima smo naznačili naše potrebe za ovom žitaricom i mogućnost otkupa kompletnog uroda sa teritorije općine Srebrenica – kazao je Hrvić.
Trafika|Ba|Fena
