Trenutni razvoj u Ukrajini nam govori da i dalje moramo biti oprezni i na Zapadnom Balkanu. Ukrajina je lekcija o onome što bi se i tamo moglo desiti, i zato je potrebna proaktivnija politika i udvostručeni napori na Balkanu – samo su neke od izjava koje su se mogle čuti u zgradi američkog Kongresa.
Zemlje Zapadnog Balkana su 2014 godinu počele sa nizom izazova i očekivanja. Stoga je Razvoj događaja na Zapadnom Balkanu i politički odgovor bio naslov rasprave koju je jučer u američkom Kongresu organizirao kongresni Odbor za sigurnost i suradnju u Evropi. Jedna od stvari koja se mogla čuti je bilo zadovoljstvo da su građani BiH konačno progovorili protiv nedostatka napretka koji je zabilježen u svim susjednim zemljama. Naglašeno je da se međunarodna zajednica sada suočava sa izazovom da pomogne tom regionu da iskoristi momentum na putu ka fundamentalnim promjenama.
U regionu je bilo napretka i drugih pozitivnih razvoja dogadjaja, što je posebno ohrabrujuće. Napreci su u najvećem dijelu rezultat neprekidnog američkog angažmana i pomoći, koja uključuje obezbjedjenje fondova u vrijednosti od 315 miliona dolara u posljednje dvije godine, kazao je u svom obraćanju pomoćnik zamjenika američkog državnog sekretara Hoyt Yee. Gospodin Yee je dodao da je američka uključenost u region, koja traje više od 20 godina, izraz želje Washingtona da podrži aspiracije zemalja Zapadnog Balkana da se integriraju u Euro-Atlantsku zajednicu. On je potom rekao:
Medjutim, duboko smo razočarani neispunjavanjem osnovnih uvjeta potrebnih Bosni i Hercegovini kako bi se pokrenula ka Evropskoj Uniji i NATO-u. BiH tek treba da ispuni odluku Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, i do danas političari u toj zemlji nisu bili u stanju da pokažu volju i da se slože o novoj ustavnoj formuli kako bi ispunili odluku rečenog Suda, usprkos brojnim pozivima da se to uradi. Nedavni prosvjedi koji su se proširili Bosnom su izraz frustracije BH gradjana političarima koji služe samo svojim interesima, lošom vladavinom, i lošim ekonomskim uvjetima. Ovi prosvjedi podcrtavaju potrebu da medjunarodna zajednica revidira svoj angažman u BiH i da razmotri da li bi bio moguć drugačiji pristup rjeešnju problema. Sve bosanskohercegovačke glasače pozivamo da svoju frustraciju izraze na novim izborima u oktobru, i glasaju za političke lidere koji će se ozbiljno posvetiti rješenju političke krize, kazao je gospodin Yee, dodajući da se nivo korupcije u BiH više ne može tolerirati.
Bivši ambasador Sjedinjenih Država u NATO savezu, Kurt Volker je rekao da ono što se dogadja danas u Ukrajini predstavlja najozbiljniji izazov slobodi, demokraciji, i sigurnosti u Evropi od kraja Hladnog rata do danas. Ambasador Volker je kazao da kao i u Ukrajini, medjunarodna zajednica je svjedok kako i na Zapadnom Balkanu one mračnije snage popunjavaju praznine, te da -kao i u Ukrajini danas-, i na Zapadnom Balkanu postoji rizik katastrofalnog neuspjeha, usprkos progresu koji je do sada učinjen.
Dogadjaji u Bosni i Hercegovini zemlju drže u mjestu, prvenstveno zbog nefunkcionalnih ustavnih aranžmana koje je ostavio Dejtonski sporazum. Dejtonski sporazum danas spriječava kretanje BiH naprijed, i učvršćuje etničke podjele, i političke strukture koje ne mogu pomaći stvari naprijed. Takav Ustav nagradjuje političare koji imaju svoje uske etničke agende, i odavno je došlo vrijeme da se započnu pregovori o Dejtonu 2, o novim aranžmanima vlade. No o takvim novim aranžmanima se mogu dogovoriti samo gradjani BiH, i to u kontekstu šireg, trans-atlantskog okvira kojeg predvode Sjedinjene države i Evropska Unija.
Na pitanje Glasa Amerike kako vidi prosvjede u BiH i šta bi bila njegova poruka prosvjednicima, ambasador Volker odgovara:
Smatram da su mirni prosvjedi u cilju zahtjeva za boljom, demokratskom performansom političkih lidera i boljom, demokratskom vladavinom , apsolutno logična stvar, i odgovornost gradjana u jednom društvu. prosvjedi ne bi smjeli nikada postati nasilni, ne bi smjeli promovirati podjelu u zemlji,niti okretati jednu etničku grupu protiv druge. U tom smislu mislim da trebamo podržati nastavak prosvjeda. Smatram da na BH liderima leži ogromna odgovornost, oni moraju mnogo bolje služiti narodu, ali isto postoji odgovornost i na medjunarodnoj zajednici. Moramo pomoći gradjanima BiH da prevazidju odredjene ostavštine Dejtonskog sporazuma koji je uspostavio neefikasnu vladajuću strukturu. Ako svi zajedno budemo radili na tome, BiH može postići veliki napredak. Ona stoji već nekoliko godina u mjestu.
Na pitanje Glasa Amerike vjeruje li da će se prosvjedi nastaviti, ambasador Volker kaže:
To je na prosvjednicima da odluče. No, sve dok su gradjani nezadovoljni radom sadašnjih političkih lidera, vjerujem da bi se prosvjedi mogli nastaviti.
Članica Evropskog parlamenta iz Slovenije, Tanja Fajon, je naglasila da je ekonomska, politička i socijalna situacija u BiH, izuzetno zabrinjavajuća, i zahtjeva hitnu akciju medjunarodne zajednice. Ona je rekla da šira promjena ustavnog poretka u BiH ne smije doći izvana, nego iz same zemlje, i dodala da EU i Sjedinjene države trebaju iskoristiti predstojeće izbore u BiH kako bi razvili novi, jedinstven pristup , uz jasnu poruku toj zemlji kakve strukturalne reforme mora provesti da bi se pridružila Euro-Atlanstkoj zajednici.
Trafika|Ba|VOA
