Svake godine Kanton Sarajevo suočava se sa velikim problemom zagađenja zraka.
Anes Podić iz nevladine organizacije Eko akcija kaže da “ulazimo u dio godine kada je u Sarajevu i u BiH zrak veoma zagađen”.
_ Čak i kritično zagađen, da li ćemo bolje ili gore proći, zavisi samo od vremenskih uvjeta.Problem je što niti jedan od naših mnogobrojnih nivoa vlasti nije ništa uradio posljednjih godina da se stanje promijeni – navodi Podić.
Eko akcija na svojoj stranici objavljuje rezultate svakodnevnog mjerena zraka
Ističe kako iz zime u zimu, bez obzira na to ko je na vlasti, uvijek imamo istu priču, ovisno koliko koji nivo vlasti ima novca, onda se nudi širok spektar poduzetih mjera.
– U Tuzli i Zenici nije ništa urađena, Federalna vlada ima nekakav zakon koji priprema već jako dugo, Zakon o zraku koji je iz 2003. pun je manjkavosti, dok u KS koji ima gomilu novca i koji ima veliku pažnju od međunarodonih donatora, svako malo rade neke studije. Kanton Sarajevo ima studije i ima gomile informacija šta je kao učinjeno, međutim mi od tog jako malo koristi imamo – navodi Podić.
Kaže kako su neke mjere samo slovo na papiru.
– Imamo mjeru koja se odnosi na ograničenje korištenja uglja, u smislu da je zabranjena prodaja i korištenje uglja koji ima ukupni sadržaj gorivog sumpora manje od jedan posto, međutim, kazne su predviđene samo za pravna, a ne i za fizička lica. A najveća količina uglja se prodaje na crnom tržištu i prevoze ih privatni autoprijevoznici – kaže Podić.
Smatra da su najveći uzrok zagađenja mala ložišta na čvrsto gorivo, zatim saobraćaj.
– U Sarajevu imamo 150.000 automobila i njihov broj se svake godine povećava za 5.000 i dvije trećine njih su veoma prljavi dizeli. Imamo niz restorana čije emisije nisu regulisane i imamo nešto industrije koja je također veoma loše regulisana. Zrakom se u KS u Ministarstvu okoliša bavi samo jedna osoba, imamo dvojicu inspektora kojima je to također dio posla i imamo dvoje tehničara u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo kojima je to također dio posla. Resursi koji su za to su odvojeni zaista simbolični – zaključuje Podić.
Sa druge strane, ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Damir Filipović za Faktor je kazao da se pristupilo ubrzanju dinamike projekata kako bi se stanje popravilo.
– Oktobar i novembar nikada nisu bili bolji, pogoduju nam vremenski uvjeti, pa nemamo zadržavanja PM čestica, ali možemo očekivati sve, može se desiti da imamo i veće vrijednosti nego što je to bilo do sada, ali na nama je da čekamo i pratimo vremensku prognozu. Nadamo se da se nešto takvo neće desiti jer je ovo problematika koja datira decenijama i nešto je što se ne može riješiti za 11 mjeseci koliko smo mi tu – kazao je Filipović.
Ističe kako se radi na utopljavanju javnih objekata te se sa nekadašnjih sedam sada radi na utopljavanju 48 objekata.
– Već naredne godine planiramo 50 objekata koji trebaju biti podvrgnuti energetskoj efikasnosti. Nabavljen je i kalcij hlorid što je jedna od mjera koje predviđa kantonalni ekološki plan i interventni plan da u zavisnosti od vremenskih uvjeta vršimo postupak pranja ulica Sarajeva za što je nadležan KJKP Rad. Insistirali smo od viših nivoa vlasti da eko test prilikom tehničkog pregleda vozila bude eliminatoran, a ne da to radimo kroz plan interventnih mjera kada se rješavaju ove stvari. Sa druge strane, potpisali smo sporazum sa Parkom, da se oplemene parkovske površine sa odabirom sorti koje vrše apsorpciju PM čestica – nabraja ministar.
Filipović ističe i da je Vlada izdvojila osam miliona KM za subvenciju cijene plina.
-Jer da se u suprotnom desilo poskupljenje plina, mnogo više ljudi bi izašlo iz sistema grijanja prirodnim gasom. Uvedeno je 409 novih korisnika gasa. Radili smo na subvenciji električnih vozila, romobila za omladinu, da se smanji korištenje vozila. Ići ćemo na subvencioniranje toplotnih pumpi, peći i na utopljavanju objekata koje koriste osobe u stanju socijalne potrebe, njih 1.400 koji su trenutno na listama subvencija Ministarstva za socijalna pitanja KS za energente koje koriste – pojašnjava.
Važni za poboljšanje kvaliteta zraka prema njegovim riječima su i infrastrukturni projekti poput Prve transverzale, Južne longitudinale, Devete transverzale, te nabavka ekološki prihvatljivih vozila, projekti koje realizira Ministarstvo saobraćaja KS.
– Sve to radimo kako bismo dobili ekološki prihvatljiva vozila, ali i da ubrzamo saobraćaj kroz grad jer jedna velika količina emisija, koja je sastavni dio ukupnog zagađenja zraka, dolazi iz saobraćaja – kaže Filipović.
Kaže kako Švedska ambasada radi registar porijekla emisija, te prijedlog obustave saobraćaja u centralnom dijelu grada.
– Taj će se prijedlog uskoro naći na sjednici Vlade KS da vidimo postoji li neki način da reduciramo saobraćaj u centralnom dijelu grada zbog turizma, privrede i svega ostalog. Završili smo studiju utjecaja ventilacionih koridora, utjecaj visoke gradnje, da u budućem planiranju tretiramo rezultate kako bismo imali adekvatno ventiliranje grada u periodu kada imamo najveći stepen zagađenja – ističe Filipović.
Kaže kako je na početku imao namjeru da se zabrani korištenje uglja i da se nađe neko rješenje koje će zamijeniti ugalj i koje će biti ekološki prihvatljivije ili u potpunosti prihvatljivo.
– Međutim, mi imamo zakon o slobodi tržišta koji ne omogućava zabranu uglja. Da bismo identifikovali ložišta koja koriste ugalj ili drvo vlažnosti više od 25 posto, moramo imati sudski nalog za ulazak u domaćinstvo. To su birokratske prepreke. Naša najveća dva zagađivača su sigurno individualna ložišta i vozila koja su ekološki neprihvatljiva. Ja razumijem i građane i ekonomsku situaciju i da njihova platežna moć diktira kakvo će auto voziti i koji će energent koristiti. Međutim, kroz odluku koja je trenutno u nacrtu i koja će se uskoro naći na Vladi pa i na Skupštini KS, definisali smo da se može tražiti da nivo sumpora bude 1 posto tamo gdje vršimo kontrolisano korištenje uglja, i tražimo da drvo bude 25 posto vlažnosti. Da inspekcije vrše kontrolu kod svih distributera, da vrše kontrolu vlažnosti drveta koje bude u opticaju i u prodaji građanima. To treba tehnički i ljudski kapacitirati u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – zaključuje Filipović.
Izvor: Faktor
