Genom ptice dodo potpuno je senkvencioniran! Da li će ova izumrla vrsta moći da bude vraćena u život?

I dodo je bio lak plijen za ljude, kao i za životinje koje su mornari doveli sa sobom na ostrvo. Ptica je posljednji put viđena u prirodi 1662. godine. Od dodoa su ostali samo ne previše precizni umjetnički crteži, nekoliko ostataka i mudri Dodo, ovekoviječen na stranicama Alise u zemlji čuda Luisa Kerola.

Naučnici su godinama pokušavali da pronađu dobro očuvani DNK ptice prije nego što konačno uspjeli koristeći primjerak iz Prirodnjačkog muzeja u Kopenhagenu. Profesorka mikrobiologije Bet Šapiro sa Univerziteta Santa Kruz rekla je će njen tim uskoro objaviti kompletan DNK uzorka izumrle ptice.

“Genom dodoa je potpuno sekvencioniran. Transkript genoma još nije objavljen, ali već postoji”, rekla je.

Međutim, naučnica je upozorila da će pticu teško vratiti u život.

“Recimo da imamo ćeliju i ona živi u petrijevoj posudi u laboratoriji i ja je uredim tako da ima DNK dodoa u sebi. Ali kako onda da pretvorim ovu ćeliju u živu životinju koja diše? Način na koji to možemo da uradimo je kloniranje. Isti pristup je korišćen za stvaranje ovce Doli. Ali ne znamo kako to da uradimo sa pticama zbog složenosti njihovog reproduktivnog sistema”, objasnila je. “Dakle, kloniranju ptica je potreban drugačiji pristup, što je osnovna prepreka za vraćanje dodoa”.

Etimologija riječi “dodo” nije tačno utvrđena, ali se pretpostavlja da je naziv ove vrste nastao kao pejorativ. Dovodi se u vezu sa holandskim riječima dodoor (ljenjivac) i walghvogel (gadna kokoška), zbog neukusnog mesa. Prema nekim izvorima, riječ “dodo” nastala je od portugalske riječi doudo, što znači “budala” ili “lud”, zbog njegovog neustrašivog držanja pred lovcima – što je, ironično, možda i dovelo do ubrzanog izumiranja.

Mauricijski dodo je bio visok oko metar i mogao je da teži od 10 do18 kilograma. Prema malobrojnim sačuvanim crtežima ptica je imala smeđe-sivo perje, žute noge i crni, žuti ili zeleni kljun.

DNK studije su pokazale da su najbliži rođaci dodoa takođe izumrla ptica Usamljenik sa Rodrigeza i vrsta još uvijek žive golubice iz jugoistočne Azije – čiji bi DNK bio uključen u kloniranje ako bi do njega došlo, prenosi National geographic.

(Haber.ba)