Farmacija prije svega kao zasebna zdravstvena struktura morala je da prođe odgovarajuće cikluse, jer je godinama unazad bila u sastavu medicine. Mnogi naučnici su medicinu i farmaciju smatrali istom vještinom. Do njenog odvajanja došlo je tek 1204. godine, i prema tome farmacija je nauka koja se bavi oblikovanjem i izradom lijekova, a farmaceuti visokoobrazovani ljudi i obučeni zdravstveni radnici koji obavljaju različite poslove, i izrađuju lijek prema određenom receptu. Prve apoteke u Europi počele su da se pojavljuju tokom 12.stoljeća, a prva država sa modernom zdravstvenom politikom bila je Republika Venecija.
Povodom istraživačkog rada, studenti Fakulteta političkih nauka posjetili su Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje su upoznali sjajnu studenticu Zerinu Zorlak, koja je vrlo rado iz svoje perspektive približila studiranje farmacije.
“Aktivnosti Asocijacije” je sjajna priča koja dolazi sa Farmaceutskog fakulteta, u sklopu koje studenti predstavljaju svoj kongres “Hrana – ishrana – zdravlje”, partneri su studentskom kongresu “Samed”, jer također sarađuju sa Medicinskim fakultetom. Studenti učestvuju i u organizaciji najveće konferencije na polju biomedicinskog inžinjeringa CMBEBIH 2019. i organizatori su jedne zasebne sesije, gdje nesebično i rado učestvuju u pisanju naučnih radova, te na taj način dokazuju da se zalaganje i trud zaista cijene i na kraju uvijek isplate. Zerina je odgovorila na mnoga pitanja koja zanimaju svakog budućeg studenta Farmaceutskog fakulteta, ali i sve studente koji žele da se približe nauci koja liječi.
Zašto si odabrala studirati farmaciju?
Želja za farmacijom je nastala još od malih nogu. Veliku ljubav gajim prema hemiji i botanici i uvijek me zanimala priprema različitih preparata i rad u laboratoriji, a da mogu iskoristiti u humane svrhe. Kada se se to spoji pronađete se u farmaciji.
Da li je upis bio težak, da li su potrebne dodatne pripremne nastave?
Sam upis kao upis zapravo nije bio težak . Prijemni ispit je dugotrajan, 3h traje istovremeno polaganje matematike, biologije i hemije. Po težini ne mogu reći da je bilo teško, samo kako je obiman onda je iscrpljujući. Dodatna nastava je svakako usmjerila i mene i druge kolege na pravilno spremanje prijemnog ispita. Mnogo teže je zapravo prilagođavanje studiranju na samom početku i novim životnim promjenama koje ta etapa nosi.
Kako je organizirana nastava (praksa/predavanja)?
Nastava je generalno organizovana u vidu teoretskog dijela ( predavanja ) i praktične nastave ( računski dio, laboratorijski dio, seminarski radovi). Raspored je na svakoj godini gusto formiran i bilo je situacija da su studenti na Farmaceutskom fakultetu, kao i ja, provodili 12 sati. Bukvalno od 8h do 20h. Veoma zahtjevno i iscrpljujuće.
Koje su, po tvom mišljenju, mane i prednosti Farmaceutskog fakulteta?
Da krenemo od prednosti, prednost – u odnosu na sve ostale jeste to što je broj magistara farmacije na birou za zapošljavanje minimalan, a svjedoci smo vremena u kojem živimo. Što se tiče prednosti tokom studiranja, to je većina na individualnom nivou. Meni je prednost što imam spoj svega onoga što volim i što me zanima. Nedostataka svakako da ima, počevši od kapaciteta fakulteta i otežanih uslova u kojima radimo, pa nam se gusto formirani i naporni rasporedi dodatno otežavaju. Prvu i drugu godinu studija, imali smo vježbe na Medicinskom i Prirodno – matematičkom fakultetu, pa se dešavalo i da sva tri fakulteta posjetimo u jednom danu. To su zaista stvari na kojima se treba raditi.
Kakve su Aktivnosti Asocijacije, kakvi su programi i takmičenja?
Aktivnosti Asocijacije su brojne zaista. Aktivno učestvujemo u organizaciji različitih kongresa, npr. Studentski kongres “Hrana – ishrana – zdravlje”, partneri smo studentskom kongresu “Samed” budući da sarađujemo sa asocijacijom Medicinskog fakulteta. Članovi asocijacije organizuju različite projekte u cilju educiranja šire javnosti kao npr. pilot projekat koji je podržan od strane Svjetske zdravstvene organizacije “Antibiotici – posljednja linija odbrane”. U planu su i još neki slični projekti. Naši studenti učestvuju i u organizaciji najveće konferencije na polju biomedicinskog inžinjeringa CMBEBIH 2019 i organizatori su jedne zasebne sesije, te se naši studenti rado odazovu pisanju naučnih radova.
Šta općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta i koji su tvoji planovi?
Nažalost, većina završi u apotekama. Mene privlači rad u industriji, novom istraživanju.
Imate li dovoljno slobodnog vremena uz fakultet?
Definitivno ne. Farmaceutski fakultet zahtijeva veliku predanost.
Da li planiraš ostati u Sarajevu nakon fakulteta ili ipak svoje znanje primjeniti u drugim zemljama, odnosno van granica BiH?
Ne znam šta život nosi, ali mislim da šanse koje mogu doprinijeti boljem, ne treba propuštati. Različito je gledanje na bolje sutra.
Poruka za buduće kolege?
Budite istrajni, nije teško ali jeste zahtjevno. Mnogi su uspjeli, nema razloga da vi ne možete. Uz jaku volju i predan rad – sve se može.
(Istraživački rad sa Fakulteta političkih nauka pripremile Tatarević Adna i Ćatić Aida)
