Čile je zasigurno kandidat za svjetski najneobičniju poziciju i oblik. Iako je duga nevjerovatnih 4300 kilometara spada među manje zemlje na kontinentu Južne Amerike. Tražeći manju, naravno, Ekvador će se naći kao najbliži kandidat. Zamislite zemlju od njene najjužnije do najsjevernije tačke dugačku 4300 kilometara. To je dužina kao od New Yorka do Los Angelesa ili kao od Pariza do Teherana. Dok u isto vrijeme Čile po širini nigdje ne prelazi više od 180 kilometara. Na sjeveru Čile graniči s Peruom, na sjeveroistoku s Bolivijom te na istoku s Argentinom.
Čuveni PanAmerican autoput spušta se niz kičmu zemlje tako povezujući sve klimatske zone. Upravo u tome se ogleda jedna od najvećih čarolija Čilea.
Vozeći se tim autoputem proći ćete kroz naizgled nepregledne pustinje, plodna poljoprivredna polja, sjajne pejzaže planina i jezera kao i vulkana.
Na pitanje zašto je Čile tako unikatno mjesto na svijetu može se jednostavno odgovoriti i u ovih nekoliko teza. Kao prvo, njegova sjeverna pustinja Atacama je više suha od bilog kojeg drugog suhog mjesta na Zemlji. Drugo, južnije Čile kroči ničemu drugome nego polarnom ledu, dok se zapadno naslanja na najširi okean na svijetu. Nije li to fascinantna pozicija. Razorni zemljotres koji je 27. februara 2010. godine pogodio Čile, vjerojatno je pomaknuo zemljinu os i time je skraćeno trajanje duljine dana (za 1.26 mikrosekunde (mikrosekunda je milijunti dio sekunde)), saopštila je američka svemirska agencija NASA.
Pustinja Atacama na sjeveru zemlje sadrži velika mineralna bogatstva, poglavito bakar i nitrate.
Najveći dio stanovništva i poljoprivrednog zemljišta koncentrirani su u relativno maloj središnjoj dolini u kojoj se nalazi i glavni grad Santiago. Ova je regija i povijesno središte Čilea iz koje se zemlja širila prema sjeveru i jugu.
Neobična skulptura u pustinji u Čileu
Južni Čile bogat je šumama i pašnjacima, a reljefom dominira niz vulkana i jezera. Južna je obala labirint fjordova, zaljeva,prolaza, te zavojitih poluotoka i otoka. Istočnu granicu zemlje čine Ande u kojima se nalazi najviši vrh Nevado Ojos del Salado(6.880 m).
Čileanci i Čileanke su jedni od najinteresantnijih ljudi za brojne svjetske putnike. Politički sofisticirani, opsjednuti legalnošću i ispravnošću, te veoma ponosni zbog utjecaja rimokatoličanstva u njihovoj kulturi.
Čile je mješavina različitih etničkih grupa, pretežno potomaka europskih doseljenika.
Većinu svoje historije Čileanci su bili odsječeni od ostatka svijeta visokim planinama, suhim pustinjama, Pacifičkim okeanom i Antarktikom na jugu. Praktično, Čije je poput otoka odvojen od svih iako je geografski poput ukrasne čipke nakačen na lijevu stranu Južne Amerike.
ŠTA SE JEDE U ČILEU?
Jedini način da zaista razumijete čileansku kuhinju jeste da proputujete ovom zemljom. Pronaći ćete prekrasna jela u svakom gradu i to potpuno drugačija jedna od drugih. Bliže okeanu jela su uglavnom zasnovana na morskoj hrani dok je u mjestima bliže planinama jelo od zeca glavni specijalitet. Od domaćeg voća u Čileu ćete nači šljive, breskve, dinje raznih vrsta, jabuke, narandže, jagode, borovnice i svakako, sočno čileansko groždže. Čileanci su poznati majstori u pravljenju finog vina više od stoljeća.
Glavni grad Čilea je Santiago i upravno je središte istoimene pokrajine. U njemu živi trećina stanovništva ove prekrasne zemlje od ukupnog broja stanovništva koji iznosi 17, 62 miliona.
Van Čilea je poznat kao Santiago de Chilekako bi se razlikovao od drugih gradova u Latinskoj Americi s tim imenom. Osnovan je 1541. godine kao Santiago del Nuevo Extremo (nazvan prema španjolskom gradu Ekstremaduri, rodnom mjestu osnivača, Pedra de Valdivije). Leži na rijeci Mapocho u nizini Anda i Primorskog gorja na visini od 500 do 700 metara. Privredno je središte Čilea koje sudjeluje s oko 50% u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji zemlje. Uz prehrambenu, metalnu, elektrotehničku, kemijsku i drvnu industriju te tekstilnu s konfenkcijom, razvijena je preradba kože, proizvodnja papira, stakla i građevnog materijala. Dva sveučilišta, vojne akademije, znanstvene, umjetničke i kulturne ustanove daju mu ulogu kulturnog središta.
Staru gradsku jezgru u kolonijalnom stilu stradalu u čestim potresima (osobito 1647. i 1730.) zamijenili su neboderi, reprezentativni trgovački, stambeni i drugi objekti.
Santiago je poznato turističko središte i važno prometno čvorište, koje autoceste povezuje s obalnim područjem i ostalim čileanskim područjem. Međunarodna zračna luka nosi naziv Arturo Merino Benites ili Pudahuel.
ŠTA OBIĆI U ČILEU?
Pored glavnog grada Santiaga, ova zemlja nudi brojna druga mjesta koja se apsolutno moraju naći na popisu svakog putnika koji krene u Čile.
Sezona za avanturistički turizam je ljeto što se u praktičnom smislu odnosi na period između novembra i marta. Već smo spomenuli pustinju. Upamtite par važnih pravila ukoliko želite krenuti tamo:
1. Nikad ne napuštajte glavni put osim ako zaista znate kuda idete;
2. Ponesite dosta pitke vode sa sobom;
3. U pustinji vam može biti hladno nakon što sunce zađe zato ponesite nešto od toplije odjeće sa sobom;
Druga atrakcija po kojo je Čile poznat jeste jahanje konja u centralnim Andama. Postoji nekoliko grupa koje organizuju ekskurzije u Ande a nalaze se u blizini Santiaga. Jašući na prekrasnim konjima imate priliku vidjeti fascinantne prizore jedinstvene i bogate prirode kakvom je bogat Čile. Ovaj doživljaj ćee pamtiti do kraja života.
Atrakcija koja se obavezno mora naći na listi svakog turiste u Čileu jesu dva najpoznatija aktivna vulkana Llaima i Villarrica.
Postoji još mnogo drugih atrakcija koje bi vrijedilo doživjeti u ovoj prekrasnoj južnoameričkoj zemlji, a to vam dajemo u domaći zadatak ukoliko se odlučite na ovaj daleki i egzotični put.
Villarrica vulkan u Čileu
Trafika|Ba
