Evropska unija je danas odlučila da ne obnovi zabranu prolaska hrane iz Ukrajine kroz njoj susjedne zemlje, članice EU, koje se žale da priliv poljoprivrednih proizvoda iz te ratom razorene nacije štetio njihovim poljoprivrednicima. Ovaj potez vodi ka sukobu Brisela sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunijom.
Te zemlje kažu da hrana iz Ukrajine, koja putuje preko njihovih teritorija, stvara prezasićenost na njihovim tržištima, obarajući cijene hrane koju prave lokalni farmeri.
Pitanje ukrajinske hrane ugrožava evropsko jedinstvo u podršci Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske invazije.
Bugarska, iako dio prvobitne zabrane, ove nedjelje je odlučila da ponovo dozvoli uvoz iz Ukrajine kako bi snizila cijene hrane na svom tržištu. Ukrajina je pohvalila odluku vlade u Sofiji i saopštila da bi bilo kakva dalja ograničenja na nivou EU imala “jasan destabilizujući efekat po globalno tržište hrane”.
Evropska komisija je svoju današnju odluku obrazložila tvrdnjom da su “tržišne distorzije” nestale, i da je Ukrajina pristala da od sutra uvede kontrolu izvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta u susjedne zemlje, članice EU.
Lideri Poljske i Mađarske zaprijetili su da će usvojiti sopstvenu zabranu uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda ako EU ne bude reagovala produžavanjem evropske zabrane.
Ako EU ne produži zabranu, “onda će nekoliko zemalja koje se udružuju u međunarodnoj saradnji — Rumuni, Poljaci, Mađari i Slovaci — produžiti zabranu uvoza na nacionalnom nivou”, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Ranije ove nedjelje, poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da ako evropska zabrana ne bude obnovljena, “mi ćemo to učiniti sami jer ne možemo da dozvolimo deregulaciju tržišta”. To su zvaničnici vlade u Varšavi ponovili i danas.
Vladajuća stranka Pravo i pravda pokušava da privuče glasove poljoprivrednika na parlamentarnim izborima u Poljskoj koji su zakazani za 15. oktobar.
Žitu i drugoj ukrajinskoj hrani bilo je dozvoljeno da prođu kroz pet evropskih zemalja na putu do dijelova svijeta kojima je potrebna.
Rusija se u julu povukla iz sporazuma koji je uz posredovanje UN-a omogućio Ukrajini da bezbjedno isporučuje žito preko Crnog mora, pa su trgovački putevi kroz susjedne zemlje postali primarni način da Ukrajina — glavni svjetski proizvođač pšenice, ječma, kukuruza i biljnog ulja — izvozi svoje proizvode u dijelove svijeta koji se bore sa glađu.
Nedavni ruski napadi na ukrajinske luke na Dunavu izazvali su zabrinutost za rutu kojom se svakog mjeseca prevoze milioni tona ukrajinskog žita u rumunske crnomorske luke.
To znači da putni i željeznički putevi kroz Evropu postaju sve važniji. Uz negodovanje susjeda, ti putevi nisu idealni ni za Ukrajinu, koja zavisi od poljoprivrede, a čiji se poljoprivrednici suočavaju sa višim troškovima transporta i manjim kapacitetima za isporuke.
Nakon što su četiri zemlje EU usvojile jednostrane zabrane ranije ove godine, EU je postigla sporazum koji tim zemljama omogućava da zabrane ukrajinskoj pšenici, kukuruzu, sjemenu uljane repice i suncokreta da uđu na njihova tržišta.
Međutim, ti proizvodi i dalje prolaze kroz njihove teritorije na putu za druga tržišta.
EU je obezbijedila i dodatnih 100 miliona eura na ime posebne pomoći poljoprivrednicima u pogođenim zemljama.
Visoko.ba/federalna.ba/Beta-AP
(Visoko.co.ba)
