Državni budžet još u pripremi, a umanjenje za pojedine institucije resorni ministar je već najavio. No, detalji nisu poznati. S druge strane, državna koalicija se, očigledno je, i ne dogovara, bar za istim stolom, u punom sastavu. Tačno su dva mjeseca od posljednjeg sastanka. Veliki zamah ka Evropskoj uniji vrlo brzo usporio, baš u ključnim trenucima. U održivost koalicije počela je sumnjati i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH – međutim, nada da će opstati i do marta dovesti do početka pregovora ostaje. Makar jedini put za to bilo posredovanje HDZ-a BiH između Trojke i SNSD-a. Dok Dodik i Čović kroje i dogovaraju, lideri Trojke šute. Jer, očito je, samo tako državna koalicija još funkcionira.
Evropsko vijeće, unatoč opredijeljenosti da postanemo članica, od Bosne i Hercegovine zahtijeva konkretnije korake. Neki od njih su ispunjeni, što su državni lideri, za razliku od evropskih, smatrali dovoljnim. Tim povodom predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pisala je predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu. A u pismu otkrila da strahuje i za opstanak državne koalicije.
„Iskreno se nadam kako ovaj neočekivan neuspjeh neće imati većih posljedica na rad koalicije stranaka unutar Bosne i Hercegovine kako na državnoj razini tako na svim razinama vlasti te kako ćemo biti u prigodi nastaviti raditi s istom učinkovitošću kada je u pitanju dostavljanje nužnih reformi“.
A zbog čega Krišto strahuje kada je naredna prilika, koju čekamo godinama, već za četiri mjeseca, u martu? Možda jer predsjednici stranaka koje čine većinu na državnom nivou nisu za isti sto uspjeli sjesti od 16. oktobra. Baš tokom ova dva mjeseca u kojima su reformski zakoni mogli biti usvojeni, a pregovori o članstvu započeti. Zakazivanja sastanaka je bilo, posljednje u ponedjeljak. Lider SNSD-a za neodržavanje okrivio Trojku, jer lideri NiP-a i Naše stranke nisu mogli prisustvovati. Mnogi analitičari, ipak, smatraju da kočnicu napretka BiH na putu ka EU predstavlja Dodik, jer za njega nije ni zainteresiran.
„Odnos s Dodikom se pokušava zadržati iako je to dvoje naprosto u koliziji”, kaže akademik Slavo Kukić.
Za političkog analitičara Adnana Huskića je to jedan potpuni paradoks djelovanja državne koalicije: “Sada imate situaciju u kojoj vi izlazite u susret onima koji nisu zainteresovani za EU put, koji ga blokiraju. Naravno, referišem se na stranke iz RS-a, tačnije SNSD-a i koalicije oko njega”.
Ali istog tog ponedjeljka, umjesto svi u Sarajevu, lideri SNSD-a i HDZ-a BiH u Banjoj Luci. Povod Čovićevog dolaska božićni prijem potpredsjednika RS-a Davora Pranjića. Ipak, priliku za sastanak o važnim državnim pitanjima Dodik i Čović su iskoristili. Dan nakon na Vijeću ministara BiH utvrđena osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma sa Frontexom, a onda i usvojen Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca. Zbog toga se može zaključiti da je brzom usvajanju i dogovoru doprinio baš ovaj sastanak. A Čović tu ulogu arbitra prihvata sa zadovoljstvom.
„To je ta poveznica koju rade Hrvati ili predstavnici hrvatskog naroda gore. Morali smo sjediti s Trojkom odvojeno da neke stvari dogovorimo, pa onda sa SNSD-om i tako je došlo se do Frontexa, tako se došlo do zakona, tako ćemo doć do proračuna – da se razumijemo“.
Da je išta sporno u sastanku Čovića i Dodika bez Trojke, ne vide ni analitičari ni predstavnici Trojke. Iako, važno je napomenuti, da iznenađuje tišina lidera stranaka Trojke. Niti jedan se nije oglasio ni o odluci Evropskog vijeća niti o usvojenim zakonima.
Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić smatra kako je dobro da stranke unutar vladajuće koalicije razgovaraju: „Ako je, recimo, rezultat tih razgovora bilo donošenje, usvajanje tima koji će raditi na izradi Sporazuma sa Frontexom, onda je takav sastanak već polučio prvi rezultat“.
„Zapravo bih rekao da je dobar način da se pronađe rješenje, pa makar i gospodin Čović, odnosno hrvatska strana bili posrednici, uvjetno rečeno, između bošnjačke i srpske strane. Očekuje se, dakle, da se na taj način postigne dogovor i oko drugih pitanja“, ističe politički analitičar Zoran Krešić.
A drugih pitanja je mnogo. Čović se nada da će do Božića svi lideri sjesti da bi do marta Evropsko vijeće imalo na osnovu čega donijeti odluku o početku pregovora. Među prioritetima Evropske unije koje moramo ispuniti ostaje ono da SNSD potencira Ustavni sud BiH bez stranih sudija. Međutim, ostaje i HDZ-ov Izborni zakon, za koji Čović kaže da će insistirati da sada dođe u prvi plan. Možda odlična prilika da dosadašnju ulogu arbitra iskoristi i do početka naredne, izborne godine ispuni i neke svoje želje.
Visoko.ba/federalna.ba
