Dugotrajni sukobi, pogoršana klimatska kriza, rastući stepen mentalnih bolesti mladih, te online dezinformisanje neke su od, za djecu, najznačajnijih globalnih prijetnji u nastajanju, objavio je danas UNICEF u otvorenom pismu izvršne direktorice UNICEF-a Henriette Fore.
Pored postojećih prijetnji mladima, kao što su pristup obrazovanju, siromaštvo, nejednakost i diskriminacija, otvoreno pismo upozorava na rastuće prijetnje za dječija prava te naglašava opredijeljenost ka jačanju napora da se oni riješe. Pismo je nastalo kao dio UNICEF-ovog obilježavanja 30. godišnjice Konvencije o pravima djeteta – najviše ratifikovanog svjetskog ugovora o ljudskim pravima.
„Vaša generacija, djeco današnjice, suočava se sa novim nizom izazova i globalnih pomaka koji su vašim roditeljima bili nezamislivi“, napisala je Fore. „Naša klima se mijenja do neprepoznatljivosti. Nejednakost se produbljuje. Tehnologija preobražava način na koji doživljavamo svijet. Više porodica migrira nego ikada prije. Djetinjstvo se promijenilo i u skladu s tim mi moramo promijeniti i svoj pristup. ”
Pismo ističe osam rastućih izazova za svu djecu svijeta: produženi sukobi; zagađenje i klimatska kriza; pogoršanje mentalnog zdravlja; masovne migracije i kretanje stanovništva; apatridija; buduće vještine za buduće poslove, prava na podatke i privatnost na mreži; i online dezinformisanje.
Kada je riječ o sukobima, pismo ističe da je broj zemalja koje su preživjele sukob najveći od donošenja Konvencije o dječjim pravima 1989. godine, te da jedno od četiri djeteta živi u zemljama obuhvaćenim nasilnim borbama ili katastrofama.
U pismu se o klimatskim promjenama upozorava da se djeca već moraju suočiti sa užasnim uništavanjem planete i globalnom klimatskom krizom koja ima potencijal da potkopa većinu napretka ostvarenog u dječjem opstanku i razvoju u posljednjih 30 godina. Porast ekstremnih vremenskih obrazaca i toksičnog zraka, dugotrajne suše i bujične poplave dio su ove krize i nesrazmjerno pogađaju najsiromašniju, najranjiviju djecu.
UNICEF radi na ublažavanju uticaja klimatske krize u zemljama širom svijeta. Na primjer, u Etiopiji, UNICEF je uveo novu tehnologiju za mapiranje podzemnih voda i razvija rješenja za vodom hronično oskudne zajednice. U Malaviju, UNICEF je razvio dugotrajan, ekološki prihvatljiv sistem koji koristi solarnu energiju za poboljšanje pristupa čistoj vodi za zajednice. Ipak, mora se učiniti više kako bi se potpuno usporile klimatske promjene.
“Vlade i poslovne zajednice moraju raditi zajedno sa ciljem da smanje potrošnju fosilnih goriva, da razviju čistije poljoprivredne, industrijske i transportne sisteme i investiraju u postepeno povećanje iskorištenosti obnovljivih izvora energije”, piše Fore.
Pismo takođe izražava zabrinutost zbog toga što će većina djece odrastati kao građani digitalnog okruženja zasićenog internet dezinformacijama. Na primjer, takozvana tehnologija ‘deep fake’ relativno lako koristi tehnike vještačke inteligencije za stvaranje uvjerljivih lažiranja audio i video sadržaja. U pismu se upozorava da online okruženje u kojem se istina ne može razlikovati od fikcije može potencijalno potpuno potkopati povjerenje u institucije i izvore informacija, a pokazalo se da koči demokratsku raspravu, namjere birača i postavlja sumnju u druge etničke, vjerske ili društvene grupe.
U pismu se upozorava da obmane putem interneta dovode djecu u rizik od zloupotrebe i iskorištavanja; iskrivljenje demokratske debate, a u nekim zajednicama čak i podsticanje na ponovno pojavljivanje smrtonosnih bolesti zbog nepovjerenja u vakcine podstaknuto internet dezinformacijama – a rezultati bi mogli biti stvaranje čitave generacije građana koji ne vjeruju ničemu. Kao odgovor na ovaj izazov, UNICEF je pokrenuo pilot-program medijske pismenosti, poput programa Mladi reporter u Crnoj Gori, koji ima za cilj podučavanje mladih o uočavanju dezinformacija na internetu, te o tome kako provjeriti online sadržaje, ali i ulogama i tehnikama odgovornog novinarstva.
“Ne možemo se više oslanjati na naivnu sigurnost da i u digitalnom dobu istina ima urođenu prednost protiv neistine, i stoga moramo kao društva izgraditi otpornost na svakodnevnu bujicu laži na internetu”, piše Fore. „Trebamo početi tako što ćemo mladim ljudima pružiti mogućnost razumijevanja kome i u šta online mogu vjerovati, kako bi postali aktivni, angažovani građani.“
O mentalnom zdravlju pismo upozorava kako su mentalne bolesti među adolescentima u porastu godinama od donošenja Konvencije, te da je depresija sada među vodećim uzrocima onesposobljenja kod mladih. Pismu poziva da se kao prioriteti postave odgovarajuća promocija, prevencija i terapeutski tretman i rehabilitacija za djecu i mlade sa narušenim mentalnim zdravljem, te da se smanje stigme i tabui oko mentalnih bolesti kako bi se mogao pronaći odgovarajući tretman i pružiti podrška.
Konačno, u pismu se prepoznaje da su djeca i mladi već stvorili pokrete širom svijeta u potrazi za rješenjima za prevladavanje izazova s kojima se suočavaju oni i njihovi vršnjaci, kao i pozive za svjetske lidere da slijede njihovo vodstvo.
„Današnja djeca i mladi preuzimaju vodeću ulogu u zahtijevanju hitnih akcija, te nas osnažuju da učimo o njima i oblikujemo svijet oko sebe“, piše Fore. “Vi sada govorite, a mi slušamo.”
Kompletno pismo možete pročitati na linku.
