Karcinom je bolest od koje strahuju gotovo svi. Iako nastanak karcinoma nije do kraja objašnjen, zna se da je naslijeđe važan faktor. Međutim, samo dio ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za određeni karcinom u konačnici se stvarno i razboli, dok mnogi ostaju zdravi i unatoč genu. Razlika među zdravima i bolesnima uglavnom je u životnim navikama.
Svakoga tjedna mediji nas obavještavaju o znanstvenim istraživanjima koja su pokazala da za prevenciju nekog raka treba tri puta tjedno jesti ovo povrće, pet puta ono voće. Kad bismo se pridržavali svih takvih savjeta, vjerojatno bismo se doveli do apsurda da dnevno trebamo pojesti 17 obroka sastavljenih od 53 različite namirnice.
No, to ne znači da je uputno oglušiti se i na preporuke koje su potvrdile stotine istraživanja, poput osnova zdrave prehrane. Većina ljudi pravilnu prehranu, dovoljno sna i tjelesnu aktivnost povezuje sa zdravljem srca ili prevencijom pretilosti, no malo je teže povjerovati da ćemo urednim životom smanjiti šansu za rak debelog crijeva ili žučnog mjehura.
Koliko god mi filozofirali i odbijali preporuke, statistike pokazuju da ljudi koji poštuju sve aspekte zdravih životnih navika imaju velike šanse umrijeti u dubokoj starosti, dok su većini najučestalijih karcinoma najizloženiji oni koji dane presjede u uredima, pod stresom i hraneći se pizzama i sličnim “delicijama”.
Trafika|Ba|Atma.hr
