Izborni zakon Bosne i Hercegovine ponovo u fokusu. Dok čekamo na tehničke izmjene, u pripremi one ključne – političke. Novi Prijedlog HDZ-a BiH je na stolu, ali na starim temeljima. Legitimno predstavljanje kroz izmjene Izbornog zakona na postojećem Ustavu. U međuvremenu, istekao je i rok visokog predstavnika, određen bh. liderima da sami osiguraju integritet izbornog procesa. Kako to nisu ispunili, čeka se reakcija OHR-a.
Reforma Izbornog zakona Bosne i Hercegovine – između dogovora na domaćem terenu i nametanja rješenja visokog predstavnika. Na toj poziciji je već godinama. Rokovi prolazili, dogovori propadali. Početkom ove sedmice, ipak, novi pregovori i potencijalna rješenja. Federalni dio državne koalicije – Trojka i HDZ BiH – u nešto boljoj atmosferi i s novim prijedlogom izmjena Izbornog zakona. Autor HDZ BiH. Izmjene u tajnosti. Međutim, uvidom u prve detalje prijedloga, izmjene bi mogle biti, zapravo, suštinske.
“Mi smo ponudili prijedlog koji je jednostavan i koji ne dira dosadašnji izbor ni bošnjačkog ni srpskog člana Predsjedništva nego osigurava dodatne uvjete koji trebaju biti ispunjeni kako bi bilo sigurno da je hrvatski narod izabrao hrvatskog člana Predsjedništva, a ne da hrvatskog člana Predsjedništva biraju pripadnici nekog drugog naroda. Primarno što vam sada mogu reći u ovom trenutku, radi se o tome da se kao potvrda legitimiteta predstavljanja ubacuju županije gdje žive Hrvati kako bi mogli imati potvrdu da su Hrvati uistinu izabrali svog člana Predsjedništva”, objašnjava Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a BiH.
Dakle, srž Izbornog zakona. Cilj HDZ-a kojem dosljedno teži od prvog pokušaja reforme ovog zakona. S druge strane, Trojka insistira na implementaciji obavezujućih presuda Ustavnog suda i Suda u Strazburu. Zajednički sadržilac oba principa je Ustav Bosne i Hercegovine. A poznato je da ključne promjene mogu krenuti samo iz temelja. Pa je tako jasna teza da bez izmjene Ustava nema ni izmjena Izbornog zakona. No, čini se, koalicija je pronašla put koji vodi do novog Izbornog zakona, ali bez izmjene Ustava.
“HDZ ima svoj imperativ i svoje viđenje rješenja cjelokupne situacije. Najviše ih se tiče pitanje izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Rješenja koja su nekad u Neumu provejavala. Ako gledamo parcijalno, teško da možemo razmišljati o bilo kakvim rješenjima. Mi smo stava da se mora krenuti s izmjenom Ustava”, poručio je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.
“To su sad podijeljena mišljenja: da li da idemo u izmjene Izbornog zakona koje će podrazumijevati izmjene Ustava, što bi značilo provođenje svih odluka i Ustavnog suda i suda u Strazburu, što je naša pozicija, što je pozicija i HDZ-a, ili ćemo mijenjati samo Izborni zakon”, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.
A izmjene samo Izbornog zakona bi mogle, kako se u javnosti špekulira, voditi do podjele Federacije na dvije izborne jedinice. Tako da kantoni s Hrvatima u većini biraju svog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ovo rješenje nije zvanično, pa stručnjaci komentiraju oprezno i s rezervom.
“U ovoj državi je sve moguće. Samo što, kad je u pitanju izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, oni ne predstavljaju svoje narode nego se biraju iz tih naroda jer je njihova ustavna obaveza kao članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pojedinačno, da štite interese Bosne i Hercegovine. U drugom slučaju da štite interese i mogu pokrenuti pitanje zaštite vitalnog entitetskog interesa jer dolaze iz određenog entiteta. Ne vidim na koji način bi se to moglo uraditi”, objašnjava Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.
HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona otvorio je brojna pitanja. Među njima i potencijalno pogodavanje visokog predstavnika putem nametanja tehničkih izmjena koje su, sve je izvjesnije, prepuštene OHR-u, jer SNSD u Parlamentu Bosne i Hercegovine opstruira usvajanje prijedloga. Nezvanično, Schmidt bi mogao u tehničkim izmjenama nametnuti elektorski model. Šehić navodi da takav model značajno mijenja izborni proces, te da ne može biti dio integriteta.
“Ovo već sad zadire u još jedan izborni sistem koji bi se uveo u Bosni i Hercegovini jer imamo većinski, proporcionalni i delegatski sistem. Sad bismo imali i taj elektorski sistem, ali to su već duboke reforme izbornog zakonodavstva. Tako da to ne spada u tehničke izmjene”, ističe Šehić.
Elektorski model kao rješenje višegodišnje sage oko Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini već je razmatran na posljednjim pregovorima u prethodnom sazivu vlasti, ali u samom finišu ipak je odbijen. Da li visoki predstavnik uz tehničke priprema i druge izmjene? Odgovor bi trebao uslijediti već krajem mjeseca.
Visoko.ba/federalna.ba
