Predsjednik RS-a Milorad Dodik tvrdi da su pogrešne i zlonamjerne tvrdnje da se referendumom želi da izvrši secesija RS od BiH.
Ističe da referendumom o Sudu i Tužilaštvu BiH, Republika Srpska, “kao strana po međunarodnom ugovoru i državotvorni entitet BiH, upozorava da više neće dopustiti kršenje principa pravde i vladavine prava”.
Dodik je u obraćanju parlamentu RS-a, koji danas na njegov prijedlog razmatra odluku o raspisivanju referenduma u RS o Sudu i Tužilaštvu BiH, ustvrdio da održavanje referenduma ne krši Dejtonski mirovni sporazum, nego predstavlja jedan od najznačajnijih oblika demokratskog izjašnjavanja građana u skladu s međunarodnim pravom.
– Odluka na referendumu neće ugroziti integritet i suverenitet BiH, samo će zahtijevati da se reforma pravosuđa u BiH vrati u okvire ustavnog uređenja s jasno određenim nadležnostima. Referendumsko izjašnjenje o obavezi poštovanja Dejtonskog sporazuma, bit će doprinos demokratskom i evropskom putu BiH – ustvrdio je Dodik u obraćanju parlamentu RS-a.
Uvjeren je da u RS-u može postojati jedinstvo oko pitanja referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH zato je pozvao sve narodne poslanike da nakon obuhvatne rasprave donesu odluku o raspisivanju referenduma i utvrde referendumsko pitanje i da se odlukom direktno ili indirektno odredi datum održavanja referenduma, koji po Zakonu ne može biti prije 30 dana ni kasnije od šest mjeseci od kada odluka stupi na snagu.
Narodna skupština kao nadležni organ, u roku od šest mjeseci nakon održanog referenduma donosi odgovarajući akt kojim određuje aktivnosti i rokove za ostvarivanje odluke građana iskazane na referendumu.
Ako je, kaže, referendum problem u RS i Bosni i Hercegovini, onda to samo potvrđuje činjenicu da ovo nije istinski slobodna i demokratska zemlja, već međunarodni protektorat, pa se referendumu kao demokratskoj formi uglavnom protive stranci.
– Neki sada govore da o ovom pitanju i ne treba referendum, jer su svi protiv Suda i Tužilaštva BiH. Smatram da referendum treba da potvrdi ono „što se već zna“, čime bi ojačali i potvrdili dejtonsku poziciju RS. Vrlo važno je da se uspostavlja institut referenduma kao načina donošenja važnih odluka, ali daje institucijama RS dodatni kapacitet za djelovanje prema našim predstavnicima u organima BiH i utiče na njihovo djelovanje i donošenje odluka koje moraju biti u interesu RS – dodao je entitetski predsjednik.
On je naveo da će skupštinska odluka na referendum biti snažna preporuka predstavnicima RS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH za djelovanje, a institucije RS mogu osporiti dejstvo odluka Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji RS.
U pogledu Strukturalnog dijaloga, potrebno je, kaže, imati u vidu da on nije ostvario svoju osnovnu ulogu o legislativnim, institucionalnim i drugim ključnim pitanjima i da na većinu njih u četvorogodišnjem periodu, nisu dati odgovori niti nađena kvalitetna rješenja.
– Još jednom je potrebno naglasiti da je neotuđivo pravo RS da ocjenjuje djelovanje visokog predstavnika i usklađenost sa mandatom koji ima po Aneksu 10. i samo za Aneks 10. Svaki pokušaj smanjivanja autonomije RS, pod plaštom reformi, sagledavat ćemo u svjetlu sličnih pokušaja kao što je bila reforma policije, kojim se pokušavala promijeniti ustavna konstrukcija BiH utvrđena međunarodnim Dejtonskim ugovorom. Naš pristup je ustavan, a nepostojanje ustavnog osnova za pravosuđe na nivou BiH je naš temeljni stav – ustvrdio je on.
Za Sud i Tužilaštvo BiH je rekao da nemaju ustavnu osnovu i dejtonski kapacitet, nemaju saglasnosti RS-a i nametnuti su, a ne postoji odluka Republike Srpske o njihovom prihvatanju.
– Sud i Tužilaštvo BiH mogu dobiti našu saglasnost ako se izmijene i dopune zakoni koji ih regulišu, u smislu da se onemogući napad na nezavisnost i ustavnu nadležnost pravosuđa Republike Srpske, isključi primjena retroaktivnosti, ukine dosadašnja apelaciona praksa i da se procesuiranje obezbijedi za sve zločine bez selekcije. Vrhovni sud RS mora da bude zadnja pravosudna instanca za konačne odluke po zakonima RS – zaključio je Dodik u dužem obraćanju parlamentracima RS-a.
Kazao je i da Sud i Tužilaštvo BiH mogu imati nadležnosti da presuđuju po zakonima za koje je nadležna BiH i nikako po zakonima entiteta te se zato ne prihvata uvođenje instituta Vrhovnog suda BiH.
– Ustav BiH i Dejtonski sporazum jedino entitetima daju nadležnost za pravosuđe, a BiH ima jedino Ustavni sud u skladu sa Ustavom BiH. Nažalost, Ustavni sud BiH se pretvorio u politički sud, proširio svoju apelacionu ulogu i pretvorio se u sud treće instance za redovne pravosudne procese, a trebao bi da to koristi samo onda kad je evidentno kršenje ljudskih prava. Zato treba na nivou BiH donijeti i Zakon o Ustavnom sudu BiH i tako urediti ovu oblast. Ustavni sud BiH ne može da ocjenjuje akte ustavnih sudova entiteta, jer takva praksa ruši politički sistem BiH – dodao je entitetski predsjednik.
Dodik je u obraćanju parlamentu RS-a, koji danas na njegov prijedlog razmatra odluku o raspisivanju referenduma u RS o Sudu i Tužilaštvu BiH, citirao i koliko je Sud, Tužilaštvo i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH potrošlili novaca građana u oba entiteta…
U dužem izlaganju, Dodik se posebno osvrnuo na rad, kako je naveo, svih nametnutih institucija na nivou BiH, navodeći da su stranci „željeli da se naprave ti monstrumi, koji troše velike novce, zbog čega je BiH neodrživa“…
U periodu od 2000-2015. godine institucije BiH su bh poreske obveznike koštale nešto malo manje od 16,4 milarde KM, odnosno poreske obveznike Republike Srpske približno 5,4 milijarde KM.
– Upravo onoliko koliko iznosi ukupni javni dug Republike Srpske – ustvrdio je, između ostalog, entitetski predsjednik u obraćanju Narodnoj skupštini RS-a.
U nastvaku sjednice očekuje se poslanička rasprava o ovom pitanju.
Trafika|Ba
