Prvi potpredednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić pozvao je danas države članice Europske unije (EU) da objektivno sagledaju ulogu i zasluge Srbije u svim zbivanjima na Balkanu i Europi, uvjeren da je vrijeme za otvaranje prvih poglavlja te izrazivši nadu da će u najskorije vrijeme na Vijeću EU-a takva odluka biti donesena, javlja Tanjug.
Obraćajući se u Luksemburgu ministrima vanjskih poslova EU-a i zemalja kandidata za članstvo, Dačić je podsjetio na proteklo razdoblje u kojemu je, kako je rekao, bilo nekoliko vrlo pozitivnih događaja koji su ” još jednom potvrdili opredjeljenje Srbije i pravac kojim se ona, ali i čitav zapadni Balkan, kreću”.
“Potpisivanjem četiri sporazuma u Bruxellesu riješena su neka od najvažnijih pitanja vezanih za svakodnevni život, prvenstveno Srba na Kosovu i Metohiji. Vjerujem da su ovi sporazumi vrlo bitni i za ukupnu stabilnost regije”, rekao je Dačić.
Podsjetio je i na uspješno okončan ovogodišnji Summit o zapadnom Balkanu, na kojemu je potvrđena predanost lidera regije pomirenju i suradnji, europskim vrijednostima i realizaciji nekih od najvažnijih projekata koji predstavljaju zajednički interes svih.
“Nažalost, pred nama se nalazi i nekoliko tema koje izazivaju zabrinutost i koje traže da se svi vrlo ozbiljno, intenzivno i brzo angažiramo”, naveo je voditelj srpske diplomacije.
Nakon brojnih tragedija migranata koje su se dogodile, nemoguće je, kako je kazao, ne uvidjeti najhitniju potrebu da svi zajedno odgovorno i energično “pristupimo rješavanju gorućeg, vjerojatno najvećeg, problema Europe i njenog okruženja danas”.
“Srbija je jedna od zemalja koja je na udaru velikog vala migranata iz ratom zahvaćenih područja. Našli smo se na glavnoj ruti seoba, na specifičnoj poziciji između država članica EU-a. Migranti nemaju drugog načina da kopnenim putem uđu u Srbiju, osim da prije toga pređu preko teritorija EU-a, koja je nakon toga opet većini glavni cilj kretanja”, kazao je Dačić.
Istaknuvši povijesnu ulogu regije Balkana kao raskršću i epicentru događanja, Dačić je rekao da Srbija nažalost ima velika i bolna iskustva s izbjeglicama, interno raseljenim osobama i seobama.
“U Srbiji boravi 44.000 izbjeglica iz Rebublike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, o kojima se brinemo već dva desetljeća, a od 220.000 interno raseljenih osoba, koja su napustila KiM nakon 1999. godine, svojim domovima se vratilo samo 1,9 posto njih”, naveo je Dačić.
Ukazao je da ne treba zaboraviti da Srbija prije svega ima obvezu prema njima, jer taj problem, kako je rekao, nije manji od problema migranata s Bliskog istoka i iz Afrike.
“Međutim, današnja situacija i činjenica da je od početka ove godine do kraja kolovoza državnu granicu Srbije ilegalno prešlo preko 120.000 ljudi, od kojih je namjeru da zatraži azil u Srbiji iskazalo nešto manje od 108.000 osoba za nas predstavlja novu, vrlo kompleksnu, vrstu izazova”, kazao je Dačić.
Iako, kaže, većina izražava ovakvu namjeru, do sada je samo 500 osoba zaista podnijelo zahtjev za azil, što nije za čuđenje, jer njihova destinacija nije Srbija, već države članice EU-a iz zapadne i sjeverne Europe.
“Na svim razinama pokazali smo spremnost da se, u granicama svojih mogućnosti, suočimo sa situacijom i odgovorno uradimo svoj dio posla. I to u trenutku kada je standard građana Srbije na nezadovoljavajućoj razini i ugrožen ekonomskim i drugim problemima, a potrebe izbjeglica iz regije i interno raseljenih osoba nezadovoljene”, istaknuo je prvi potpredsjednik srpske vlade.
Naglasio je da se angažiranje Srbije ne sastoji samo u pružanju pomoći onima kojima je ona potrebna, već i na borbi protiv kriminalnih skupina koje se bave krijumčarenjem ljudi, eksploatirajući njihovu nesreću.
“Postupanje Srbije prema ovim ljudima nailazi na pozitivne ocjene Europske unije, jer se prema njima odnosimo na način koji je u potpunosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima”, konstatirao je Dačić istaknuvši da Srbija ovakav obiman teret ne može nositi sama, jer za tako nešto nema kapacitet – niti smještajni, ljudski, niti financijski.
Podsjetio je da je EU za Srbiju i Makedoniju izdvojila ukupno 1,7 milijuna eura.
Dačić je još jednom ukazao da je Konferenciju o izazovima zapadnobalkanske rute potrebno održati što prije, te da ga raduju najave da bi ona mogla biti realizirana 5-6. listopada.
“Očekivanja Srbije su da će konferencija rezultirati konkretnim mjerama potpore, prije svega financijske, jer dosadašnja pomoć koju nam je EU pružila, a na kojoj smo zahvalni, na žalost nije dovoljna da podmiri ni značajniji dio sadašnjih potreba.
A naročito neće biti dovoljna ukoliko zaista dođe do značajnijeg povećanja broja migranata, koje se najavljuje za jesen”, kazao je Dačić, istaknuvši da Srbija smatra da rješenje nije u parcijalnim i lokalnim koracima kao što su zatvaranje granica ili podizanje ograda, već u suradnji i koordinaciji cijele EU i aktera iz regije koji je okružuju.
“Mi smo najdirektnije zainteresirani za tu vrstu suradnje i konstantno na nju pozivamo. Jedino pravo i učinkovito rješenje je stabilizacija kriznih područja, na čemu je potrebno dugoročno raditi”, rekao je.
Po njegovu mišljenju, aktualna kriza, prevazilazeći političke, kulturološke i administrativne granice zemalja, pokazuje povezanost međusobno udaljenih područja u današnjem svijetu i ističe potrebu za nalaženjem sveobuhvatnih rješenja.
“Ona također ističe i potrebu da se ubrza integracija zapadnog Balkana u EU, naravno u skladu s kapacitetom napredovanja i ispunjavanja uvjeta svake od zemalja pojedinačno, kao i da se izbjegne zatvaranje i pretvaranje sadašnje EU u neku vrstu tvrđave”, zaključio je Dačić.
Trafika|Ba
