Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović koji danas preuzima dužnost predsjedatelja te institucije kazao je u razgovoru za bh. izdanje Večernjeg lista kako je za BiH jedini mogući put Europska unija, koja joj je do kraja otvorila svoja vrata, no da se ne smije propustiti prigoda da se iduće godine podnese zahtjev za kandidacijski status.
– Jedini mogući put za BiH je bruxelleski, odnosno euroatlantski put. To smo vrlo jasno kazali svim prijateljima iz svijeta s kojima smo se susreli. Uvjeren sam da su nam se vrata EU do kraja otvorila i da mi ni slučajno ne smijemo propustiti prigodu da iduće godine podnesemo zahtjev za kandidacijski status – naglasio je on.
– Siguran sam da je danas i europskim dužnosnicima, kao i nama, jasno da moramo poduzeti iduće korake i praktično pokazati da kod nas vlast funkcionira na svim razinama i da nam se ne mogu događati incidenti kakav je bio u Srebrenici. Moramo biti respektabilni partneri u svijetu i kada su u pitanju borba protiv terorizma i drugi procesi, ali i biti spremni donositi teške odluke u provedbi reformi. Morat ćemo poduzeti prve korake kako bismo tražili intenzivnije partnerstvo koje će nam omogućiti stabiliziranje proračunskih odnosa u BiH i investicijski zamah. No, sve zavisi od toga što smo spremni poduzimati i ako napravimo iskorak, uvjeren sam da ćemo u idućih mjesec ili dva moći pozvati Federicu Mogherini da dođe u BiH i uvjeri se u taj napredak – kazao je Čović.
Osvrćući se na svoj posjet Bruxellesu, naglasio je kako je evidentno da ovako organizirani nećemo moći provesti ni jedan od ciljeva koje smo pred sobom postavili.
– Čini mi se da smo napravili dobar uvod jer upravo dolazim iz Bruxellesa, gdje sam s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini i povjerenikom EU za susjedstvo i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom razgovarao o svim temama koje su na stolu, o kojima se raspravlja i koje opterećuju BiH na euroatlantskom putu, a s druge strane i kada su u pitanju ekonomske i socijalne reforme, ali i ono što moramo učiniti na reorganizaciji BiH – naglasio je on.
Dodao je kako moramo shvatiti da ćemo sve teške reformske zahvate morati sami uraditi i da to nitko neće umjesto nas.
– Zbog toga i ja idem ovako dinamično i možda ćete se iznenaditi koliko će biti sastanaka i unutar BiH, a i vani u idućih nekoliko mjeseci. Ne smijemo ostati po strani. Očito je da Srbija ide svojom dinamikom, Crna Gora napreduje i svi su ispred nas, ali mislim da se BiH još uvijek može nametnuti kao središte mnogih pozitivnih procesa u regiji – naglašava Čović.
Prisjetio se i svog nedavnog razgovora s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom, koji ga je, tijekom svog posjeta BiH u svojim izjavama, na neki način označio kao pomirujućeg čimbenika, odnosno posrednika između Bošnjaka i Srba.
– Razgovor s gospodinom Clintonom i članovima američkog izaslanstva je bio vrlo pozitivan. Pokazali su da mnogo realnije od nas gledaju na stvari ovdje. Oni situaciju promatraju u odnosu na onu od prije 20 godina i promjene koje su se dogodile. Naravno da to može i zavarati, ali meni je bilo drago kada sam čuo i taj komentar predsjednika Clintona. Nezahvalno je preuzeti bilo kakvu ulogu posrednika, ali kroz tri člana Predsjedništva uloga hrvatskog člana može biti izuzetno važna za stabiliziranje prilika i probijanje barijere koja postoji nekad u komunikaciji s vanjskim svijetom. Spreman sam prihvatiti u potpunosti tu ulogu – kazao je Čović.
Kao jedan od prioriteta svog predsjedavanja najavio je osnaživanje odnosa sa susjedima zbog čega će već u srijedu sva tri člana Predsjedništva BiH boraviti u službenom posjetu Srbiji.
Naglasio je kakao je prije desetak dana imao telefonski razgovor sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem te da će nakon razgovora s druga dva člana Predsjedništva održati barem neformalne razgovore i susrete s tri predsjednika susjednih zemalja.
Osvrćući se na Koordinacijski mehanizam i Reformsku agendu, Čović je izrazio uvjerenje kako će Predsjedništvo u idućih mjesec dana s Vijećem ministara pokušati dogovoriti pitanje Koordinacijskog mehanizma i Reformske agende.
– Razgovori prije nekoliko dana koje smo imali u Predsjedništvu s predsjedateljem Vijeća ministara, zamjenicima i drugim dužnosnicima pokazali su da ne trebamo praviti nove avanture, već uzeti postojeći dokument i provesti ga, a onda praviti korak po korak i unapređivati – kazao je Čović, dodavši kako je važno da u cjelokupan proces budu uključene sve razine vlasti, posebice izvršna vlast u RS-u tako da taj dokument dobije apsolutnu potporu.
– To će biti prvi korak koji ću poduzeti kao predsjedatelj i ako tu napravim iskorak, onda ćemo pozvati na koordinaciju nositelje izvršne vlasti na svim razinama i razgovarati o zajedničkim smjernicama u radu. To nije ustavna zadaća Predsjedništva, ali bojim se ako ne uradimo te stvari, dugo ćemo se još vrtjeti u krug – ustvrdio je.
Što se tiče njegovih planova na vanjskopolitičkom planu, Čović ističe kako bi se već u kolovozu trebao potpisati ugovor o zajedničkoj granici između BiH i Crne Gore.
Naglasio je kako će na poziv predsjednika Austrije i u njegovoj nazočnosti, on i crnogorski predsjednik Filip Vujanović potpisati taj ugovor.
Čović je, također, najavio i niz službenih posjeta. Posjetit će Aziju, nazočiti na zasjedanju Opće skupštine UN-a, s time da će u listopadu Predsjedništvo najvjerojatnije boraviti u službenom posjetu Njemačkoj na poziv kancelarke Angele Merkel.
– Cilj je unaprijediti vanjskopolitičku aktivnost i vjerujem da će se taj plan za idućih osam mjeseci rada brzo prepoznati kao nešto što može donijeti napredak – kazao je on.
Govoreći o svojoj posjeti Srebrenici i napadu na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, Čović je naglasio kako se za Srebrenicu pripremao na jedan poseban način te da se išao pokloniti žrtvama jednog strašnog zločina, genocida. No, što se tiče napada na Vučića, ističe kako BiH mora iz toga izvući pouke, bošnjački narod također.
– Gospodinu Izetbegoviću je bilo jako teško zbog svega što se dogodilo. On je bio domaćin i na neki način njegov gost je napadnut. Ovo je veliki ožiljak za sve i umjesto da govorimo o žrtvama i Srebrenici, loša organizacija i taj incident su izbili u prvi plan. To je jedno iskustvo i provjera institucija BiH. Sigurnosni aspekt je ovaj put u jednom dijelu zatajio iako ću ja pohvaliti ljude koji su bili na terenu, poput direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Mirsada Vilića na kojemu se očito vidjela želja da se posao odradi što bolje – istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.
Na upit novinara o “tenzijama” sa Srbijom i je li ovo, možda, prilika da se prošlost konačno ostavi po strani i okrene budućnosti u međudržavnim i regionalnim odnosima, Čović je kazao kako nema drugog puta već krenuti zajedno naprijed, svjesni svega onoga što je nosila ova suluda etapa prošlosti posljednjih 20-ak godina.
– Ne smijemo dopustiti da ovi incidenti, uključujući i ono što je posljednjih mjeseci prethodilo Srebrenici, negativno utječe na odnose. Učinit ću sve da do toga ne dođe i veseli me da je prva reakcija premijera Vučića bila takva da on i dalje pruža ruku suradnje. To su teški trenuci za svakoga, moramo biti svjesni da se na našu bližu povijest gleda različito iz tri kuta. Tako da je premijer Vučić ostavio dovoljno prostora za novi pozitivni iskorak i nastojat ću u komunikaciji s njim i predsjednikom Nikolićem to naglasiti. Zato ne smijemo dopustiti da jedna skupina ljudi, ma koliko bila razočarana, bude glasnogovornik ukupnih odnosa u BiH i regiji. Moramo se izboriti za drukčiji ambijent u BiH i dominirati s pozitivnim stvarima, iako sam svjestan da ratne rane teško zacjeljuju – naglasio je on.
Govoreći o ekonomskim reforma, izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH, i hoće li se ta pitanja paralelno rješavati Čović smatra kako drugačije neće moći.
– U zabludi su svi oni koji misle da se BiH može napraviti drugačije nego što je zajednica ustavno tri konstitutivna naroda i svih onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tih naroda. Reorganiziranje države možda možemo ostaviti za sljedeću godinu kao prioritet koji može ostati iza ove europske priče. Međutim, neka mi netko objasni kako misli provesti socijalno-ekonomske reforme s ovako organiziranom državom. To je nemoguća misija. Trebamo naglasak staviti na euroatlantske reforme, ali paralelno s tim otvoriti priču oko programskih reformi, jer bez toga nema komunikacije s financijskim svijetom koji vam želi pomoći. I treće, istodobno raditi na Izbornom zakonu koji se mora donijeti u ovoj godini, a već kroz njega definiramo okvire ustavne reorganizacije BiH. Ako bi se išlo tim tempom, ne vidim razloga da već iduće godine ozbiljno ne razgovaramo o reorganizaciji države – ustvrdio je on.
Što se tiče uspostavljanja vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koja ni nakon devet mjeseci od izbora nema Vladu, Čović je istaknuo kako je neprihvatljivo da krajem srpnja raspravljamo o uspostavi vlasti kada je u pitanju Mostar, odnosno HNŽ-a.
– Kada sam čuo da je SDA opet zatražila odgodu zasjedanja Skupštine HNŽ-a, zamolio sam Bakira Izetbegovića da reagira. Ne smijemo dopustiti da ostane to žarište ovdje bez ikakvog razloga. Otvoreno sam kazao ako SDA ne može riješiti to pitanje, neka prepuste da to učini HDZ. Odgovorno tvrdim da mi to možemo učiniti. Nije korektno prema građanima da se uspostava vlasti uporno odgađa. Uvjeren sam da smo došli pred konačno rješenje – kazao je.
Kada je u pitanju Vlada FBiH, Čović smatra kako ona radi u najgorim uvjetima.
– Neki tvrde da je ovo najgora Vlada. Teško da ona može biti gora od prošle jer je ta Vlada uspostavila takve odnose u FBiH da nitko ne može biti gori od njih. Čini mi se da i premijer Novalić i zamjenica premijera Milićević imaju jasan koncept, samo im se treba osigurati politička potpora da to mogu i provesti. Mislim da je ključ rješenja socijalne i ekonomske stabilnosti BiH danas u Federaciji BiH – zaključio je Čović.
Trafika|Ba
