Moramo raditi puno više na tome da Bosna i Hercegovina (BiH) postane normalna, prvenstveno, pravna država, a ako u tome uspijemo siguran sam da s ovog prostora neće odlaziti ni Hrvati, ni Srbi ni Bošnjaci i drugi koji se ne osjećaju kao konstitutivni narodi – istakao je danas član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Nakon toga, kazao je, treba razmišljati o tome kako napraviti veliki iskorak koji dosad nismo uspjeli uraditi – stabilizirati ekonomske i socijalne prilike u BiH.
– Ako to ne napravimo, tko će nam se vratiti – upitao je Čović ističući da je bez prethodnog uzaludno pozivati izbjegle i raseljene da se vrate.
Uoči početka okruglog stola o temi “Hrvati u RS-u, pitanje opstanka i perspektive”, koji je organizirao Večernji list BiH, Čović je rekao da vjeruje da će se tokom ove rasprave realno sagledati pozicija hrvatskog naroda na ovim prostorima, sa svim onim što je bila prepreka da se u većem broju realizira Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Uvjeren sam da ćemo svi mi, predstavnici vlasti, dati doprinos da povratak postane realnost i da shvatimo da je isključivo naša odgovnost da ljudi sutra mogu da grade budućnost u BiH, da žive i ostaju, s prioritetom da više niko ne odlazi s ovih prostora – naglasio je Čović.
Kazao je i da je u infrastrukturi dosta toga urađeno za izbjegle, ali da bez pravnih i ekonomskih uvjeta, kao i svih drugih, nema istinskog povratka.
To je, kazao je, odgovornost na kojoj moraju raditi i član Predsjedništva BiH i svi drugi na svim razinama vlasti u BiH.
I predsjednik Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjalučki, podsjetio je da je sada “jedva” pet posto od predratnog broja Hrvata na ovom prostoru.
Komarica je kazao da je ovo prvi u nizu okruglih stolova na kojem se raspravlja o aktualnoj situaciji u kojoj se nalazi jedan konstitutivni narod.
– Iako je prošlo 19 godina od završetka rata i potpisanog Dejtonskog sporazuma, povratak Hrvata, kao domicilnog naroda, nije se dogodio, a u mnogom postotku ni povratak druga dva konstitutuvna naroda, pa ni manjina – rekao je Komarica.
Posebno je ukazao da je mali, održivi povratak Hrvata na područje RS-a, zbog čega se s predstavnicima vlasti i međunarodne zajednice danas na ovom okruglom stolu raspravlja o tome koja je nužna strategija kako bi se ta situacija popravila i jedan narod, kako je rekao, bio svoj na svome.
Ponovio je da postoji veći broj ljudi koji se već duže vrijeme žele vratiti, ali im se to opstruira, te se složio sa Čovićem da je presudno za to da BiH mora postati “normalna” pravna država.
I potpredsjednik RS-a Josip Jerković ističe da će Hrvati u RS-u morati zaštititi svoj interes, ne ugrožavajući druge narode.
Dodao je da je neophodno da se radi na održivom povratku, ostanku, onih koji su se vratiti.
– Sada i Hrvati i u RS-u imaju legalnog i legitimnog predstavnika na funkciji potpredsjednika RS-a što nije bio slučaj u proteklom mandatu – naglasio je.
Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS-a Davor Čordaš je podsjetio da je u protekle četiri godine iz budžeta Vlade RS-a izdvojeno 10 miliona KM za povratak i obnovu kada je u pitanju hrvatski narod.
Težište u narednom periodu je, podsjetio je, na održivom povratku.
Na okruglom stolu govorit će brojni ugledni visoki dužnosnici iz BiH i Republike Hrvatske, a kako je rekao Čović razgovarat će se o perspektivama i mogućnostima povratka na prostor BiH, s posebnim naglaskom na RS.
Trafika|Ba|Fena
