“Teško je reći da sam zadovoljan visinom novca koji će policija u Federaciji dobiti. Sigurno je policija dio sigurnosnog sistema i mislim da je uvijek nedovoljno novca za obezbjeđivanje policijskih struktura”, istakao je u Dnevniku D federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.
“Ukoliko želimo da imamo modernu državu u skladu sa evropskim standardima mislim da se uvijek treba izdvajati više novca, posebno za sektor sigurnosti, kao i za sektor obrazovanja ili sektor zdravstva, ali evo mogu reći da sam zadovoljan, posebno za ove neke kapitalne nabavke i investicije, prije svega zato što smo u ovoj godini za to izdvojili nekih 2 i po miliona KM iako je to bilo negdje milion izgubljen u periodu od nacrta do prijedloga. Uspjeli smo obezbijediti sredstva za nabavku opreme prije svega za Specijalnu policijsku jedinicu. Naravno, mogao je biti i veći ali nadamo se u narednom periodu da ćemo možda to još popraviti.”
Kaže da federalni MUP ima neka borbena vozila, te da će sigurno nabavljati neku specijalističku opremu.
O informaciji da će Federacija imati svoj avio servis kažer da je moguće, ali da to nije vezano za Federalnu upravu policije.
“To su sredstva koja će obezbijediti Vlada FBiH i mora se formirati jedna potpuno nova jedinica. Jako bi dobro bilo da konačno, poslije toliko godina obećavanja, nabavimo i te air traktore ili nešto drugo da bi smo mogli savladavati i ove požare koji su učestali, posebno na području Hercegovine.”
Jako je bitno da se vodi računa i o Federalnoj televiziji koja redovno isplaćuje svoje obaveze prema BHRT-u
Čampara pojašnjava da su danas na Domu naroda usvojili rezoluciju o BHRT-u.
“Mi se iskreno nadamo da će ona pomoći i samoj Poreskoj upravi da se mogu odblokirati računi za BHRT. O tome prije svega moramo voditi računa kao o jednoj državnoj instituciji, ali naravno, s druge strane, trebaju se otvoriti i pitanja rada i funkcionisanja svih servisa, pa između ostalog i BHRT-a, odnosno načina i rada samog menadžmenta i njegovog funkcionisanja. Možda pitanje prijema zaposdlenih ljudi, da li je bilo potrebno da se prima toliko uposlenika, da li je možda preveliki broj ljudi u administraciji? Moramo voditi računa i o zaposlenim ljudima u BHT servisu, prije svega onim ljudima koji prave program, od snimatelja do novinara, ali moramo voditi računa i gdje se stvarno troše ta sredstva, na koji način. Mi znamo da od 2005. godine imamo Zakon o Javnom RTV sistemu i servisu i znamo da Federalna televizija uplaćuje redovno sredstva.”
Naglašava da je jako bitno da se vodi računa i o Federalnoj televiziji koja redovno isplaćuje svoje obaveze BHRT-u i nema dug prema njima.
“Treba naglasiti da i oni drugi koji su imali obavezu da uplaćuju BHT servisu, nisu uplaćivali, kao što je RTRS a imaju zakonsku obavezu. Sve su to stvari koje treba otvoriti. Naravno da je to u ingerencijama državnih institucija, prije svega resornog ministarstva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, ali evo danas smo svjedočili kako nisu htjeli doći zastupnici ni iz HDZ-a ni iz SNSD-a da prisustvuju sjednici Predstavničkog doma. Nije bilo kvoruma i jedna od tačaka je trebala biti tačka BHT servisa.”
Ističe da se nije smjelo čekati da dug RTRS-a prema BHT-u dosegne 63 miliona maraka.
“Trebalo se ranije reagirati upravo i radi radnika koji rade na BHT-u. Sada smo došli u jednu situaciju gdje je blokiran račun samoga BHT-a i naravno da i to pitanje treba otvoriti i pitanje broja zaposlenih, na koji način su zaposleni i kako, kolike su plaće. Iskreno se nadam da će se državne institucije početi u konačnici ozbiljno baviti ovim pitanjem, a naravno ne mogu neki drugi koji posluju dobro, koji vode računa o svim tim troškovima ispaštati radi nekih koji su se ponašali kako nisu trebali i nisu smjeli.”
HDZ i SDA su se poprilično dobro dogovarali oko budžeta
Kao ključne zamjerne na budžet Federacije navodi: “Mi smo danas imali sjednicu. Bilo je i zamjerki na sam budžet, ali bilo je i hvaljenja samog budžeta. Ova priča da je to historijski budžet, koja je onako malo deplasirana upravo iz razloga što se postavlja pitanje zašto je ovoliki budžet. Neki tumače da je to upravo radi direktnih i indirektnih poreza i radi poskupljenja koja su se desila u BiH i građani sve teže žive. Imali smo neke rasprave, ljudi su evo npr. iz HNK-a, tačnije iz Mostara, iz svih političkih stranaka problematizirali izdvajanje određenih sredstava za budžet u smislu izgradnje Hrvatskog kazališta tako da su izdvojena sredstva, a gdje se tvrdi da je jednostavno nemoguće izdvajati sredstva i nastaviti gradnju zato što se to nalazi u centralnoj zoni gdje nije dozvoljena gradnja. Mnogi tvrde da se radi o vakufskoj imovini, imamo informacije iz Medžlisa IZ da je to njihovo zemljište i da se ne može tu graditi. Tako da postoji dosta stvari o kojima se raspravljalo oko samog budžeta. Naravno ima i nekih stvari koje su dobre u tom budžetu, međutim bojim se da ima stvari u kojim se previše obećava, kao što je i prije bilo, a jednostavno nisu realizovane. Evidentno je da su se HDZ i SDA poprilično dobro dogovarali oko samog budžeta i jednostavno mislim da je on dosta političko-stranački formiran i nisam vidio tu nekih nesuglasica između njih kada je u pitanju budžet.”
Kada je riječ o izmjeni Izbornog zakona, smatra da u narednom periodu neće doći do dogovora.
“Prije svega, to ne odgovara vladajućim strukturama, to su prije svega SDA i HDZ. Oni su bili i najpozvaniji da se dođe do neke vrste dogovora. Oni su to i pregovarali zadnjih devet mjeseci, pa ako hoćete i devet godina i stalno su nam govorili da će doći do tog dogovora. Imamo i taj famozni Mostarski sporazum gdje su se oni potpisali, čak su potpisali i to nekakvo legitimno predstavljanje, ma šta ono značilo, ali ja imam osjećaj da je to samo bila velika priča i da su oni pokušavali na kraju dizati te nacionalne tenzije, odnosno optuživati jedni druge kako neće prihvatiti izmjene Izbornog zakona. Mislim da su oni to iskoristili za svoj neki politički marketing upravo zato što nam dolaze izbori i oni će se sada hvaliti kod svog glasačkog tijela da nisu popustili jedni drugima. Kod nekih ljudi im to vjerovatno jesto ojačalo pozicije, ali kad pogledate sve ovo što se dešava u BiH, kakvu vrstu blokada imamo na državnom nivou, pa i na federalnom nivou, bojim se da građani ipak najviše ispaštaju radi svega ovoga. Mislim da će izbora biti, izbori moraju biti. Mi smo demokratska zemlja koja teži ka euroatlanskim integracijama i mislim da se izbori moraju održati. Da li će ih neko bojkotovati ili neće, to ćemo vidjeti. Međutim, ja mislim da će se desiti da možda neće biti implementacije izbornih rezultata i ako se oni održe, kao što je bilo 2018. godine. Mislim da to nekim strankama i odgovara, prije svega SDA-u i HDZ-u da nastave još četiri godine u tehničkom mandatu jer nikad više neće imati ovo što imaju, ove pozicije koje imaju u ovom sadašnjem periodu. Nakon 2022. godine sigurno neće, ali bojim se da je to plan i jednih i drugih.”
Trebamo učiniti maksimalne napore da očuvamo mir u BiH
Čampara kaže da imamo nered u sistemu i vlasti.
“Od Predsjedništva BiH do Vijeća ministara, do Parlamentarne skupštine BiH. Kada vididte da nisu implementirani izborni rezultati, kad svako može raditi u ovoj zemlji šta god hoće, bez ikakve odgovornosti. Blokiraju se institucije. Mislim da je u BiH sve hitno. Imamo 14 prioriteta koje od nas traži Evropska komisija. Sve ono što je danas trebalo biti na samoj sjednici Predstavničkog doma je apsolutno hitno. Ili imate u Domu naroda zaključak da se po nekoj skraćenoj proceduri dobije kandidatski status, a onda svi ti koji su glasali za to glasaju protiv zakona koji se nalaze u 14 prioriteta. Imamo jednu situaciju da sve ono što je nenormalno u drugim normalnim, demokratskim zemljama kod nas postaje normalno.”
Naglašava da se Herceg Bosna nikada ne može revitalizirati jer predstavlja udruženi zločinački poduhvat.
“Naravno da to sve frustrira naše građane i ljudi s pravom osjećaju određenu dozu određene vrste straha. Mi svi trebamo učiniti maksimalne napore, prije svega sigurnosne agencije i policijske agencije, da očuvamo mir u BiH i mislim da mir apsolutno nema alternativu. Imamo neke dobre poruke određenih političara i mislim da apsolutno trebamo raditi na tome. Da se možda drukčije odigravala ova agresija Rusije na Ukrajinu vjeorvatno bi i ovdje, možda na području BiH bilo nekih pokušaja secesije. Imam osjećaj da su SAD, Zapad i evropske zemlje dobro i brzo reagirali i da je sada BiH sigurno u fokusu i SAD-a i EU i da su oni svjesni šta bi se ovdje moglo dešavati. Zato su i određene snage EUFOR-a poslane u BiH kao mjera prevencije u smislu stabilizacije stanja i situacije. Došlo ih je 500, to je nedovoljno, treba da ih dođe još više, a još bi bolje bilo da snage NATO-a dođu koje imaju direktan mandat da učestvuju u mirovnoj misiji u BiH. Iskreno se nadam da će ovdje preovladati razum, ali naravno i mi i policijske agencije i svi trebamo biti budni, trebamo biti svjesni da uvijek moramo odgovoriti tim izazovima i eventualno prevenirati određene incidente koji se mogu pojaviti. Mislim i nadam se iskreno da neće biti nekih većih poremećaja u sigurnosnom sistemu u BiH.”
Na pitanje zašto još nije imenovan direktor FUP-a odgovara: “Novi konkurs je raspisan. Direktor nije imenovan zato što ga Vlada imenuje, a Vlada FBiH nije dala saglasnost da se imenuje iko od kandidata koji su bili na listi koju je poslao Nezavisni odbor prema Vladi FBiH.”
Navodi da se ne slaže sa decentraliziranim policijskim sistemom kakav imamo u BiH.
“Imamo 15-ak policijskih agencija i to sigurno ne doprinosi boljoj sigurnosnoj situaciji, ali moramo pratiti to ustavno-pravno i političko državno uređenje. Dosta policijskih službenika ide u penziju tako da će se oni morati mijenjati. Raspisuju se konkursi, primaju se novi policijski službenici, a sve u cilju održavanja što bolje sigurnosne situacije.”
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
