Termoelektrana “Ugljevik” emituje više sumpor dioksida nego sve njemačke elektrane na ugalj zajedno. Elektrana “Kostolac B” u Srbiji i “Ugljevik” čine polovinu svih zagađenja sumpor dioksidom iz elektrana na ugalj u regiji Zapadnog Balkana, navodi se u najnovijoj analizi evropskih i regionalih ekoloških organizacija.
Zaključeno je da rad 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Evropske unije.
Bukinje, rudničko naselje, nadomak Tuzle. Mjesto koje već godinama slovi za jedno od najzagađenih industrijskih naselja u Bosni i Hercegovini. Obiteljska kuća Senada Isakovića nalazi se tik uz TE Tuzlu. O lošem zraku, koji svaki dan udiše, kaže mogao bi pričati danima. Za drugačije ovdje ne zna.
“Nas kada bi netko izvukao na planinu znali bi kako je živjeti. Jednostavno sve je oko nas zagađeno”, priča Isaković.
Zagađenje koje tvrdi – svi ovi mještani već desetljećima doslovice osjete na svojoj koži.
“Čak i djeca nam umiru i sve su to bolesti koje su povezane sa svim zagađenjem, od vode, zraka, zemlje”, dodaje Isaković.
I prvi čovjek MZ Goran Stojak upozorava: zagađnje ovdje uzima danak.
“Ne znam ni jednu osobu koja je umrla prirodnom smrti. Zar nije alarma kada vam kažem otiđite u ambulantu, uvijek je puna, djeca su bolesna, svi su bolesni”, poručuje Stojak.
Da je već 12 i 5 na satu – upozoravaju i liječnici. Zbog ovakvog stanja i nebrige nadležnih zdravlje ljudi ispašta.
“Nema zamjene za zdravlje. Ali te ljude treba osigurati jer su tu patili i bili izloženi tihom ubojici. Ja dođem i prođem, ali oni koji su tu oni su izloženi”, ističe dr. Zehra Dizdarević, pulmolog.
A poruke sa terena preslikane su i na zaključke na papiru. Upravo na sve ovo upozorava i posljednja analiza nevladinih ekoloških organizacija. Zapadni Balkan u samom je vrhu.
“Naša analiza pokazuje da je 3.900 preuranjenih smrti se dogodila u 2016. godinu zbog 16 termoelektrana na Balkanu. Sve te termoelektrane još rade. Zagađenje zraka je nevidljivi ubojica, SO2 koji se ispušta na Zapadnom Balkanu, ne postoji presedan u svijetu kolike količine sumpora izlaze iz tih termoelektrana”, navodi Vlatka Matković Puljić, glavna autorica Izvješća.
Šesnaest termoelektrana na ugalj u regiji predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu. Među njima, prema ovoj analizi, u prvih 10 najzagađeniji su tri iz BiH. TE Ugljevik u samom je vrhu.
“TE Ugljevik koja je Černobil Europe zagađuje kao sve temoelektrane Njemačke zajedno, tako da možete zamisliti što to proizvodi ova TE”, ističe Duška Kudura, Centar za životnu sredinu.
Iz termoelektrane Ugljevik odgovaraju kako su već godinama svjesni ovog problema. U tijeku je realizacija 80 milijuna eura teškog projekta izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova.
“Kada do kraja godine bude pušteno u rad postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova termoelektrana Ugljevik će, što se tiče emisije sumpor dioksida i čvrstih čestica, biti najčistija termoelektrana ne samo u BiH nego u regionu”, poručuju iz TE Ugljevik.
Iz EP BiH poručuju pokrenulo se dosta aktivnosti i projekata s ciljem smanjenja uticaja na okolinu. Iz pogona su se isključivani stari blokovi, vršene revitalizacije, a gašenja pojedinih blokova planirana su i u sljedećem periodu. No modernizacija ili pak zatvarnje TE itekako se odražva na socijalni aspekt. Prema riječima prvog čovjeka Sindikata rudnika Kreka od ugljena izravno ovisi oko dvije i pol tisuće radnih mjesta. Neizravno sve bi se odrazilo na egzistenciju blizu osam tisuća osoba.
“Želje su jedno, realnost je druga. A to je da bez ugljena nema mogućnosti da se proizvede električne energija iz obnovljivih izvora koji bi bio dostatan za državu BiH”, kaže Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudara Rudnike Kreka.
(Akta.ba)
