Bivši šef istražnog tima Tribunala u Hagu o genocidu u Srebrenici, francuski policijski inspektor Jean Rene Ruez, koji je uz pomoć mapa, fotografija, vazdušnih i videosnimaka počeo rekonstrukciju događaja u srebreničkoj enklavi nakon ulaska snaga Vojske Republike Srpske predvođenih Ratkom Mladićem u julu 1995. godine, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) podsjeća kako je šest godina radio na istrazi, koja je za njega, kako kaže, bila najteži posao u dosadašnjoj karijeri.
Ruez je svoju policijsku karijeru počeo u Nici, nakon što je završio pravni fakultet. Kao 34-godišnjak odlučio se prijaviti na poziciju vođe istražnog tima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji će, kako se kasnije ispostavilo, raditi na otkrivanju dokaza u najvećoj kriminalnoj istrazi na prostoru Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Njegov i rad saradnika prenesen je na filmsko platno 2008. godine u filmu “Resolution 819”, u kojem glumi Benoit Magimel.
“Kada je enklava pala 1995. godine navodi u medijima su govorili da su nestali muškarci pobijeni i Tribunal je djelovao brzo kako bi se to provjerilo. Mene su zadužili da dođem u Tuzlu i da provjerim te tvrdnje, a to je na kraju potrajalo šest godina. Pošto nije postojao tim koji je bio posvećen istrazi, ja sam nastavio raditi na tom slučaju”, rekao je Ruez.
– Kašikom protiv planine –
Predvodeći tim međunarodnih istražitelja od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) do Novog Zelanda, Ruez je tragom informacija prikupljenih od preživjelih, u periodu od 1995. do 2001. godine, obišao sve lokacije od značaja za rekonstrukciju događaja u srebreničkoj enklavi u julu 1995. godine. Rad na rješavanju više od osam hiljada ubistava je bio nevjerovatno težak i obiman.
“To je bilo kao da stojite pred planinom, a traže od vas da gurnete planinu na drugu stranu, a u ruci imate samo kašiku. Tako sam vidio stvari na samom početku. U početku, nakon što je hronologija događaja bila jasna, nije bio moguć pristup mjestima zločina. Nismo znali kada će rat biti okončan i kada ćemo moći započeti posao kako bi locirali sva mjesta zločina, koja su ustvari bila globalna mjesta zločina. Bilo je teško, jer kada istražujete mjesta zločina u vašoj zemlji, imate kontrolu nad mjestom i možete ostati tu koliko želite. Ali u ovom slučaju vi, ustvari, kopate po baštama zločinaca. Ja sam tu misiju nazvao ‘pokupi i bježi’, jer ujutro dolazimo i moramo odlaziti navečer, dok smo imali vojnu zaštitu”, naglasio je Ruez.
Tokom istrage otkrio je ključne pravce kretanja stanovništva 11. jula 1995. godine, prema bazi Ujedinjenih nacija (UN) u Potočarima gdje je spas potražio najveći dio stanovništva i u pravcu Šušnjara i prema Tuzli kuda se uputila kolona od 15.000 osoba. Ukazao je i na mjesta razdvajanja, kao i objekte zatočenja i lokacije na kojima su izvršena strijeljana muškaraca kao i lokacije masovnih grobnica. Sve faze ove istrage su zabilježene na fotografijama i videosnimcima.
– “Bijeg” na Karibe –
Francuski inspektor je 2001. godine okončao svoj dio posla na istrazi događaja u srebreničkoj enklavi koji su se desili u julu 1995. godine. Zbog svega što je vidio odlučio je otići daleko od svega. Smiraj je našao na Karibima gdje je živio dvije godine.
“Nisam se odmah ponovo uključio u francusku policiju jer sam uzeo odsustvo u periodu od dvije godine i nisam radio u tom periodu. Trebalo je da napravim distancu od svega, iako se nisam skroz distancirao jer sam napustio Tribunal, ali ne i predmet”, istakao je inspektor rekavši kako su mu u sjećanju ostali određeni momenti i detalji koje je vrlo teško zaboraviti.
“Momenat koji je bio vrlo upečatljiv je, obzirom na činjenicu da govorimo o masovnim ubistvima, da su korištene teške mašine, tijela su zakopavana, otkopavana, stavljana u kamione, pa onda prebacivana u sekundarne grobnice. To je bio osjećaj kao da je ponovo počinjen zločin i kao da su ljudsko meso vidjeli kao smeće. To nije prvi put da u historiji ljudi čine takve zločine. To je zaista vrlo depresivno kada mislite o tome da ljudi imaju snage da toliko povrijede druge ljude i posmatraju ih kao smeće”, istakao je dodajući da je istraga u Srebrenici za njega “bez ikakve sumnje bila najteži posao” u karijeri.
“To je bila kriminalna istraga. Mjesto zločina se nalazilo na prostoru dugom 70 kilometara u pravcu sjever-jug i 40 kilometara istok-zapad. Na tom prostoru su se nalazila mjesta pritvora, mjesta egzekucije, masovne grobnice i sekundarne grobnice. Postojao je pokušaj prikrivanja dokaza tako što su tijela iskopavana iz primarnih grobnica i premještana u 29 sekundarnih grobnica. Počinioci su veoma dobro znali da su učinili nešto stvarno strašno”, ocijenio je Ruez.
– Suđenja doprinijela pravdi –
Ruez je također istakao da je istraga koju je predvodio pomogla kako bi se otkrile osobe koje su najodgovornije za zločine i genocid u Srebrenici u kojem je ubijeno 8.372 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
“Nema sumnje da smo rekonstruisali ovaj slučaj i otkrili osobe koje su najodgovornije, ali i sva ta suđenja su doprinijela pravdi. Imamo još dva slučaja koja traju, a to su slučajevi Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Rezultati istrage su doprinijeli nastavku istrage tako da ‘malim ribama’ može suditi, odnosno mogu biti pozvane da im se sudi na državnom sudu u Sarajevu”, napomenuo je inspektor.
Istakao je da, uprkos činjenici da je prošlo 20 godina od krvavih događaja u Srebrenici, još uvijek postoje osobe koje negiraju ono što se desilo 11. jula u tom gradu.
“Dokazi o tome su snažni, ali negiranje još uvijek postoji jer neki ljudi ne mogu prihvatiti i vidjeti ovu stvar kao sramotu za njihov etnicitet ili naciju. Ali suočavanje sa istinom je prijeko potrebno”, naglasio je bivši šef srebreničke istrage haškog tužilaštva napominjući kako može biti zadovoljan zbog posla koji je uradio tokom vođenja istrage.
“Zadovoljan sam onim što sam učinio. Moje najveće zadovoljstvo, a nešto je što nije bilo dio istrage, je identifikacija imena većine žrtava i mogućnost da njihove porodice mogu da ih ukopaju. To je neki humanitarni aspekt koji nije direktno bio dio kriminalne istrage”, istakao je Ruez.
Francuski inspektor je o nalazima šestogodišnje istrage dao iskaz na svim haškim procesima vezanim za masovna ubistva u Srebrenici.
Svjedočio je na suđenjima zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću kao i na suđenju bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću.
Trafika|Ba|AA
