Bosna i Hercegovina treba u naredne dvije godine pokrenuti postupak revizije presude za genocid Haškog suda pravde kako bi njeni stanovnici i stanovnici Balkana mogli neometano i na istini graditi svoju budućnost, zaključili su uvodničari na današnjoj sesiji Kruga 99 posvećenoj pitanju “Pokrenuti ili ne postupak revizije presude za genocid Haškog suda pravde?”.
Govoreći o ovoj, kako je istakao, “važnoj i značajnoj temi za BiH”, doc. dr. Goran Šimić je rekao kako su za ulaganje revizije odluke Međunarodnog suda pravde ostale još dvije godine. Dodaje kako je njegov lični stav da to BiH treba učiniti zbog niza razloga.
“Trebamo to učiniti, a moj glavni razlog je istina. Svjedoci smo, ne samo političkih poziva u regionu da se gleda u budućnost, a ne u prošlost koja valjda treba značiti da sve ono što se dogodilo zaboravimo, ostavimo sa strane. Takva politika u BiH i regionu je za rezultat imala samo nove sukobe na ovim prostorima. Naš stav je drugačiji, ako želimo izgraditi stabilnu budućnost i mir na ovim prostorima”, zaključio je Šimić.
On je također naglasio kako stanovnici Balkana ne mogu “tek tako izaći iz prošlosti” iz razloga što ratovi nisu bili samo “čin nepromišljenosti”.
“Ove godine ćemo imati nekoliko presuda: Radovanu Karadžiću, naredne godine Ratku Mladiću, imaćemo presude Perišiću i Simatoviću, to će nam dati konačno podlogu da utvrdimo šta se dogodilo”, zaključio je Šimić.
Da BiH treba pokrenuti postupak revizije presude za genocid Haškog suda pravde mišljenja je i prof. dr Zarije Seizović koji je u svom izlaganju kazao kako postupak treba obnoviti prvenstveno zbog novih generacija koje će živjeti u budućnosti na ovim prostorima.
“Radi toga što, prema nekim istraživanjima, puno mlađi od onih koji su vodili rat, puno su više zatrovani etnonacionalnim narativom. Bh. društvo danas i početkom 90-tih bilo je podijeljeno prije svega u glavama ljudi, djece, starijih. Dolaze nove generacije koje jedino što mogu čuti jeste ona apsolutna i jedina istina bazirana na podjeli na crno i bijelo, iako među tim bojama postoje druge boje i nijanse boja”, kazao je Seizović.
Prema njegovim riječima, pri postupku revizije presude za genocid, treba odvojiti odgovornost režima od odgovornosti naroda.
“Mišljenja sam da prije svega zbog istine, zbog naše prirodne želje da gradimo budućnost, moramo raščistiti s onim što se dešavalo u prošlosti. Ne samo nakon ovog rata već svih balkanskih ratova. Nijedan rat nije završio procesom istine, pravde za žrtve i kazne za počinioce što bi bilo osnova za istinsko pomirenje i suživot.”
Nikada nije dovoljno ponavljati koliko je genocid teško krivično djelo, kazao je prof. dr Zijad Hasić, ističući da je to “nedjelo BiH osjetila na svom prostoru”.
“Na kraju presude, paragraf 471., navodi se da sud nije utvrdio da je Srbija činila genocid, pomagala i organizaovala, ali da postoji njen propust kada je u pitanju postupak prema ratnim zločincima. Sigurno da nije mnoge mjere ispoštovala i provela”, dodao je Hasić.
