Iz godine u godinu sve je manje djece, stanovništvo je sve starije i sve je više onih koji odlaze iz Bosne i Hercegovine.
O tome kako nam se zemlja prazni najbolje ilustruje fotografija Miloša Popovića, istraživača Instituta za bezbjednost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu, koja pokazuje mjesta u BiH sa populacijom ispod 100 stanovnika.
Najteža situacija je na području Bosanskog Petrovca, Bosanskog Šamca, Ključa, Sanskog Mosta, Glamoča, Kupresa, Ljubinja, Berkovića, Foče, Kalinovika…
Fotografija jasno pokazuje višegodišnje negativne demografske prilike u našoj zemlji, kaže za Buku Adnan Ferhatbegović inžinjer elektrotehnike koji se posvetio istraživanju demografskih prilika u našoj zemlji i region.
Očita je, kaže, tendencija rasta broja naselja sa sve manjim brojem stanovnika, pri čemu se ističu regioni koji inače imaju problema sa natalitetom- istočna Hercegovina i Krajina.
– Očigledna je veza između regija sa smanjenim natalitetom i povećanim mortalitetom sa jedne strane, te brojem naselja sa sve manjim brojem stanovnika sa druge strane. Također, uzimajući u obzir trendove, za očekivati je da će u budućnosti broj naselja sa malim brojem stanovnika sve više rasti. Veliko je pitanje da li će se određene regije uopšte moći oporaviti od ovako intenzivne depopulacije – ističe Ferhatbegović dodajući da ne treba zaboraviti ni višegodišnji masovni odlazak sa ovih prostora najsposobnijeg dijela stanovništva što je već ostavilo, a u budućnosti će tek ostaviti teške posljedice:
– Dok kod nas preovladavaju nacionalističke teme, a političari skupljaju poene na jeftin način, čini se da niko ne razumije da postojeću radnu snagu neće imati ko zamijeniti.
Situacija odavno alarmantna u Posavini
Prirodni priraštaj u BiH 1996. bio 21.442 a 2021. iznosio -22.633.
Manje rođenih i znatno više umrlih nego prošle godine, vijest je koju čitamo na kraju svake godine.
A koliko je situacija dramatična možda najbolje pokazuje podatak da je 1996. godine prirodni priraštaj iznosio 21.442 (46.594 rođenih i 25.152 umrlih) , dok je prošle godine prirodni priraštaj bio u minusu 22.633 (25.870 živorođene djece i 48.503 umrlih)!
Naime, prema podacima agencije za statistiku u Bosni i Hercegovini tokom 2021. godine registrovano je 25. 870 živorođene djece što je samo u odnosu na 2020. godinu pad broja živorođenih za 0,48 posto, a umrlo je 48 503 lica, što u odnosu na 2020. godine pokazuje rast broja umrlih za čak 13,32 posto.
Ovim poražavajućim brojkama za prošlu godinu treba dodati i 170.000 osoba koje su samo tokom 2021. godine otišle iz BiH, prema procjenama Unije za održivi povratak BiH. Godinu dana ranije, u toku pandemije i zatvaranja granica, u Uniji su prikupili podatke da je čak 85.000 osoba uspjelo preseliti u inostranstvo.
– Situacija je odavno alarmantna u Posavini, u selima, ali i u samim gradovima, Derventa, Bosanski Brod, Modriča, Orašje, Odžak. U jednom selu u Modriči, kaže, osjetila se jako tužno jer je svaka druga kuća bila zaključana. Prazni se i Hercegovina, ljudi odlaze, prodaju imovinu. Isto je i kod Travnika, Zenice, u istočnoj Bosni – kaže za BUKU Mirhunisa Zukić, predjednica Unije.
Neslućeni razmjeri
A odlazak poprima neslućene razmjere.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine procjenjuje da bi samo u ovoj godini državu moglo napustiti 350 hiljada ljudi.
Kako je rekao Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza najviše odlaze kvalifikovani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva, prerade i obrade metala, ali i saobraćaja. Također, povećanim intezitetom odlazi zdravstveni kadar.
– Imajući u vidu izazove sa kojima se susreće Bosna i Hercegovina, koji se prvenstveno ogledaju u ekonomskim turbulencijama gdje ne postoji jasna vizija niti strategija na državnom, ali ni na entiteskim nivoima kako obuzdati svakodnevna enormna poskupljenja, zatim, svakodnevna politička prepucavanja i napetosti kojim se ugrožava sigurnost radnika i njihovih porodice, te činjenice da Evropska unija nakon smirivanja pandemije od COVID-19 ponovo otvara tržište rada, pretpostavljamo da bi u ovoj godini broj građana koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu mogao biti znatno veći, čak i udvostručen od broja građana koji su napustili našu zemlju prošle godine, što bi bilo oko 340.000 i ravno katastofi – istakao je Šatorović za Buku.
Navedimo na kraju i demografsku procjenu Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), koja kaže da Bosni i Hercegovini prijeti demografski slom ako se sadašnji trendovi iseljavanja i ubrzano starenje populacije nastave, a po realističnim procjenama 2070. moglo bi u BiH živjeti samo 1,5 miliona ljudi.
(Haber.ba)
